Porezni izvještaj Europske komisije iz srpnja ove godine pokazuje da Hrvatska kao druga najsiromašnija članica EU zauzima dvanaesto od 28 mjesta po udjelu poreznog opterećenja u njezinu BDP-u. Prosječni udio poreza i doprinosa u EU 28 iznosi 38,7 posto BDP-a. Mjereno udjelom u BDP-u hrvatski porezi i doprinosi nešto su niži od prosječnih – 37,6 posto – no usporedive tranzicijske zemlje imaju manju poreznu presiju. Hrvatska je, primjerice, prvak po oporezivanju potrošnje te u udjelu ekoloških poreza (više od 4% BDP-a prema prosječnih 2,5%), ali zato smo uz Estoniju i Slovačku na začelju po udjelu imovinskog poreza od svega pola posto BDP-a.

S razvojem zemlje raste i opterećenje

I prema novim podacima o poreznom opterećenju u zemljama Europske unije za 2016. koje je objavio Eurostat, Hrvatska se u 2016. godini nalazila pri sredini EU ljestvice poreznog opterećenja, ako se gleda uobičajeni pokazatelj udjela prihoda od poreza i doprinosa u BDP-u. No portal Arhivanalitika ističe jedan drugi moment, a ako se tako gleda, hrvatsko porezno opterećenje je među najvećima u Europi.

Većina razvijenih zemalja ima relativno visoko porezno opterećenje zbog financiranja većeg udjela javne potrošnje u BDP-u. Pravilnost da razvijenije zemlje imaju veću razinu javne potrošnje se u javnim financijama i političkoj ekonomiji objašnjava tzv. Wagnerovim zakonom. Prema njemu s ekonomskim i društvenim napretkom neke zemlje redovito povezano proširenje državnih aktivnosti (kultura, blagostanje i sl.), iz čega proizlazi i apsolutno i relativno povećanje državnih rashoda. Tako su najviše su porezno opterećene razvijene zemlje, poput Francuske, Danske i Belgije.

Gore od nas samo zemlje istočnog bloka

POPIS UŠTEDA KOJE ĆEMO MOĆI OSTVARITI IDUĆE GODINE: Od 1. siječnja mijenjaju se bitna pravila

No korigira li se stopa poreznog opterećenja tako da se u obzir uzme i razvijenost zemlje, slika se drastično mijenja. Na primjer, ako je zemlja dostigla tek 60% prosječne razine razvoja EU, njezin omjer poreza i doprinosa korigira se prema gore za faktor 1/0,6. Na takvoj ljestvici, Hrvatska se nalazi u top 5 najopterećenijih zemalja u Europskoj uniji, uz Mađarsku, Poljsku, Bugarsku i Češku ( a razvijene zemlje poput Njemačke, Belgije, Italije i Austrije se sada nalaze pri dnu ljestvice).

Što dalje?

Istina, u Hrvatskoj po prvi puta pada javni dug, s čime se hvale Plenković i Marić. No ako su rezultati toliko dobri koliko se Marić hvali, postavlja se pitanje zašto vlada ne pokreće daljnje porezno rasterećenje. Umjesto da s godinama pada, porezna je presija od 2005. do 2015. u Hrvatskoj rasla za 1,4 posto BDP-a.

U smjernicama za naredne tri godine koje su ovo ljeto prihvaćene smjernice, smanjenje PDV-a se ne spominje. Naprotiv, Vlada procjenjuje da će u godinama koje slijede iz godine u godinu prikupljati do dvije milijarde kuna više u odnosu na prethodnu godinu.

Štoviše, država uvodi nove namete, uključujući i porez na nekretnine. Zakon koji ga regulira već je na snazi, no Vlada je ipak odgodila primjenu. No, uvest će ga, a s time će i porezni pritisak rasti.