Iako je uspjeh IvanaSinčića
iznenađenje, analiza rezultata 1. kruga izbora za predsjednika
pokazuje da u stvari velikog iznenađenja nema ako se rezultati
usporede s teorijskim predviđanjima očekivanog udjela glasova za
vodećeg kandidata IveJosipovića.
Naime, osim u regiji Istra-primorje, Sinčićevćevih 15-18% glasova
umanjilo je očekivan broj glasova za Josipovića samo za oko 0-7%,
ovisno o regiji, usprkos tome što udio glasova za Sinčića
korelira s glasovima za Josipovića (i stranku ORAH na proteklim
EU izborima).
Prema procjenama znanstvenika DejanaVinkovića i njegovih suradnika s Instituta
sinergije znanosti i društva, kreirane su mape rezultata
izbora po općinama i gradovima za sva četiri kandidata.
(Klikni za uvećanje)
Gornja mapa pokazuje rezultate Sinčića, dok su donje mape,
odozgora prema dolje, za Josipovića, Grabar-Kitarović i
Kujundžića.
(Klikni za uvećanje)
(Klikni za uvećanje)
(Klikni za uvećanje)
Već iz mapa može se uočiti kako podrška Sinčiću nije jednoliko
raspoređena, ali i da je uspio dobiti značajan postotak glasova u
područjima u kojima inače dominiraju prva dva kandidata. Pritom
se vidi kako su područja u kojima je Grabar-Kitarović nešto
slabija, poput Istre, Primorja, te dalmatinske obale s otocima,
ujedno i područje većeg uspjeha Sinčića. Kako bi točnije mogli
pratiti utjecaj Sinčićevih glasova, ali i onih od Kujundžića, na
dva vodeća kandidata, izradili smo grafikone odnosa glasova dva
slabija kandidata po općinama i gradovima prema glasovima dva
jača kandidata.
Vidi se lagana korelacija glasova za Sinčića i Josipovića, te
nešto izraženija anti-korelacija između glasova za Sinčića i
Grabar-Kitarović. Kujundžić očekivano ima snažnu korelaciju s
glasovima za Grabar-Kitarović, a na mapi se vidi da se radi i o
geografski vrlo lokaliziranim glasovima.
No, koliko je u stvari Sinčić oduzeo očekivanih glasova
za Josipovića, kao vodećeg kandidata i favorita izbora?
Za odgovoriti na to pitanje potrebno je usporediti rezultate s predikcijom koju je dao model u kojem je Josipović bio jedini kandidat lijevog centra. Ukupno je model predviđao 44% za Josipovića, dok je stvarni rezultat 38.8% (model ne uključuje glasove dijaspore!). Ta razlika od 5.2% manja je od polovice glasova za Sinčića, koji je dobio 16.6%. Ako promatramo po regijama, usporedba je slijedeća:
- Regija: Sjeverozapadna
Županije: Krapinsko-zagorska, Varaždinska,
Koprivničko-križevačka, Međimurska
predviđanje za Josipovića: 47.3%; udio glasova na izborima:
48.2%
razlika model – stvarni udio = -0.9%; udio glasova za
Sinčića=17.6%
- Regija: Zagrebačka
Županije: Zagrebačka, Grad Zagreb
predviđanje za Josipovića: 45.9%; udio glasova na izborima:
39.2%
razlika model – stvarni udio = +6.7%; udio glasova za
Sinčića=16.7%
- Regija: Središnja i gorska
Županije: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska,
Ličko-senjska
predviđanje za Josipovića: 37.9%; udio glasova na izborima:
34.8%
razlika model – stvarni udio = +3.1%; udio glasova za
Sinčića=16.3%
- Regija: Slavonija
Županije: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska,
Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska
predviđanje za Josipovića: 36.5%; udio glasova na izborima:
33.3%
razlika model – stvarni udio = +3.2%; udio glasova za
Sinčića=16.4%
- Regija: Istra i primorje
Županije: Istarska, Primorsko-goranska
predviđanje za Josipovića: 66.3%; udio glasova na izborima:
54.4%
razlika model – stvarni udio = +11.9%; udio glasova za
Sinčića=18.5%
- Regija: Dalmacija
Županije: Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska,
Dubrovačko-neretvanska
predviđanje za Josipovića: 37.8%; udio glasova na izborima:
31.4%
razlika model – stvarni udio = +6.4%; udio glasova za
Sinčića=15.1%
Za Sjeverozapadnu regiju model je uspješan unutar 1%, dok je za Središnju i gorsku regiju, te Slavoniju, uspješan blizu 3%. To je odličan rezultat uzevši u obzir da model uopće ne uključuje anketiranje birača! Zagrebačka regija i Dalmacija odstupaju od modela 6-7%, a najveća pogreška je u regiji Istra i primorje, gdje odstupa oko 12%. Naglašavamo da u modelu Josipović nije imao drugog kandidata interesantnog biračima lijevog centra.
Iz analize izbora vidimo kako je Sinčić pretežno privukao upravo takve birače. Stoga, ako je barem polovica njegovih glasova trebalo ići Josipoviću, kako to da je razlika predviđenih i ostvarenih glasova za Josipovića manja od te polovice? Odgovor vjerojatno leži u tome što je Sinčić privukao na izbore dio glasača koji se inače ne bi odazvali na ovaj krug izbora, pa je u cjelini gledajući rezultat kojeg je ostvario Josipović vrlo blizu ili čak i preko maksimuma koji se je mogao očekivati na temelju matematičkog modela.
Drugi krug izbora biti će točniji test tog modela, budući da su samo dva kandidata u igri. Na prošlim izborima izlaznost u drugom krugu bila znatno veća nego u prvom krugu, što ujedno znači i preslagivanje odnosa snaga između dva kandidata.
