U godini iza nas, sve je skuplje, pa i nekretnine. Koliko se danas traži za stanove u najvećim gradovima, koliko ih se proda i po kojim cijenama?
Očekuje nas blago poskupljenje nekretnina i u ovoj godini, a evo kako se, prema podacima nekretninskog portala crozilla, trgovalo stanovima u 4 najveća grada u 2021.
U najtraženijem Zagrebu se za kvadrat stana u prosjeku tražilo
2271 eura. Slijedi Split u kojem su prosječne cijene prelazile
3000 eura. Rijeka je bila treća najtraženija, s cijenom od 1820
eura, dok je najpovoljniji Osijek s tek nešto iznad 1000 eura po
kvadratu. U ovaj izračun ulaze svi stanovi, dakle, i starije
zgrade i novogradnja.
No na ukupnom području Hrvatske, postignute cijene ipak su nešto
niže od traženih. Tražena cijena stanova prošle je godine u
prosjeku iznosila 2130 eura po kvadratu. Postignuta cijena,
odnosno ona iskazana na kupoprodajnom ugovoru, u konačnici je
bila 1625, dakle 500-tinjak eura manje.
Realizirane cijene stanova proteklih godina značajno rastu i to stopom od 6 posto na godinu, a zanimljivo je i da su se ove dvije cijene najviše približile jedna drugoj u vrijeme krizne 2010. godine.
Tada je razlika između iznosa koji su prodavatelji tražili i onog za koji su ih kupci kupili, bila svega 50-ak eura. Također, gotovo nostalgično gledamo na davnu 2001., kada su nekretnine u Hrvatskoj bile upola jeftinije nego danas, dakle oko 1000 eura za kvadrat.
Za one koje zanima isključivo novogradnja, i to na popularnim lokacijama, cijene su značajno više. Zavirili smo u oglasnike koji kažu da se primjerice u Zagrebu, na Trešnjevci, za stan od 70 kvadrata traži 215 tisuća eura, ili 3071 euro za kvadrat. Cijene novogradnje u Zagrebu sežu i do pet tisuća eura po kvadratu.
Želite li novogradnju u Splitu, 50 kvadrata na Žnjanu platit ćete 188 tisuća eura ili 3700 po četvornom metru.
Tražite li novi stan u centru Osijeka, proći ćete upola jeftinije, ovdje se za 96 kvadrata traži 153 tisuće eura ili 1600 po kvadratu.
Porezna uprava poslala nam je podatke za 2020. koji kažu da po trgovanju uvjerljivo prednjači Zagreb, u glavnom gradu imali smo više od 12 tisuća kupoprodaja stanova i kuća. Slijedi Osijek s 1933, Rijeka s 1647, i Split u kojem su prodane 1273 stambene nekretnine. 4 najveća grada čine oko trećinu hrvatskog tržišta nekretnina na kojem je lani zaključeno 53 tisuće kupoprodaja.