Predsjedničke ovlasti doista jesu skromne, bez imalo izvršnih ovlasti. Međutim predsjednik ima autoritet osobe koja je osvojila otprilike milijun i sto tisuća glasova na neposrednim izborima, a najveća ovlast koju takav dužnosnik ima jest mogućnost da govori, piše Večernji list.
Kao direktno izabranom predstavniku vlasti predsjedniku je dužnost upozoravati na trendove i nuditi ideje kojima se može popraviti standard građana. U tom kontekstu predsjednik ili predsjednica imaju pravo nuditi prijedloge porezne politike, rasterećenja za građane i poduzetnike, prijedloge reformi ili pak Vladu pritiskati da ubrza procedure i ukloni prepreke ulaganjima.
Ugledni znanstvenik Igor Štagljar tvrdi da novi predsjednik ne samo da mora lobirati za više novca za znanost iz državnog proračuna, nego i iz gospodarstva i privatnih investicijskih fondova.
Hrvatskoj je nužna reforma znanstvenog, ali i visokoobrazovnog sustava.
"Sektori odgoja i obrazovanja i kulture u Hrvatskoj u 21. stoljeću osnovni su resursi kojima Hrvatska može ostati dio dijelom razvijenog svijeta. Predsjednik bi trebao djelovati istinski nadstranački i podupirati i štititi reformske procese od sitnih stranačkih interesa", kaže Boris Jokić, bivši voditelj Ekspertne radne skupine. Dodaje i to da bi bilo važno da predsjednik artikulira i glas mladih ljudi u Hrvatskoj koji je utišan i prikazan kao nezreo i neinteligentan, a on je sve, samo to ne.
VEZANE VIJESTI
- Analizirali smo poruke koje šalje predsjednica Grabar-Kitarović i evo što smo otkrili!
- Izbori na mrežama: Grabar-Kitarović je digitalni div, Pernar se 'ne gasi', a Milanović...
Pitanje ljudskih prava još je jedna tema koja bi trebala biti jedan od prioriteta predsjedničkog kandidata i predsjednika države. U to ulazi i borba za demokraciju i slobodu govora i prava potlačenih, a došlo je vrijeme i za otvaranje nekih tabu-tema poput pitanja abortusa, prava na posvajanje istospolnih parova, pitanja eutanazije, ali i rastućeg nasilja u društvu. Slaže se s time i psihologinja Mirjana Krizmanić koja kaže da su ljudska prava bit svega.
"Ja bih svakako pozdravila temu eutanazije jer mučiti nekoga u ime medicine nije humano. Nadalje, nasilje, pogotovo ono u obitelji, velik je problem jer djeca koja odrastaju u nasilju i sama postaju nasilni roditelji. Predsjednik države tu može mnogo učiniti jer nikad se nitko neće oglušiti na njegov ili njezin poziv da se takva tema raspravi i o njoj se povede javna rasprava", rekla je Krizmanić.
Predsjednik također mora upozoravati i prozivati zbog svih slučajeva korupcije i klijentelizma i to ne načelno nego jasnom osudom svakog pojedinačnog slučaja.
Preseljenje Ureda predsjednika s Pantovčak, obećanje koje Hrvati slušaju još od kampanje Stipe Mesića, definitivno je jedno do onih koja bi trebalo ispuniti. Bez obzira na to što se troškovi tog ureda smanjuju iz mandata u mandat, nema nikakve potrebe da mu za funkcioniranje na godinu treba oko 38 milijuna kuna. Isto bi se tako trebala povesti i rasprava ima li potrebe da predsjednici raspolažu državnim rezidencijama ili bi vile na Hvaru i Brijunima trebalo iznajmljivati turistima.
Skromniji ured
Iako se troškovi za Ured predsjednika smanjuju iz mandata u mandat, obećano preseljenje s Pantovčaka trebalo bi ispuniti.
Privući investicije
Predsjednik mora biti ‘prvi lobist’ za svoju ekonomiju, a u diplomaciju može postaviti ljude koji znaju privući investicije i otvoriti tržište našim tvrtkama.
Otvoriti zelene teme
Treba otvoriti teme zelene energije, održivog turizma, zdrave poljoprivrede i proizvodnje hrane jer to su područja koja znače opstanak.
Više novca u znanost
Novi predsjednik ne samo da mora lobirati za više novca za znanost iz državnog proračuna, nego i iz gospodarstva i privatnih investicijskih fondova.
Borac za ljudska prava
Borba za demokraciju i slobodu govora, ali i tabu-teme poput abortusa, prava posvajanja za istospolne parove te eutanazije trebale bi biti dio agende.
Oštra osuda korupcije
Predsjednik mora upozoravati i ukazivati na korupciju, ali i klijentelizam javnom osudom svakog pojedinačnog slučaja, piše Večernji list.
