Nova gradska vlast u Zagrebu ima velike planove - gradnju novih staračkih domova, produljenje tramvajske pruge, poboljšanje biciklističkih staza, otvaranje prve bolnice južno od Save, povećanje broja parkirnih mjesta po kvartovima. Sve navedeno nalazi se u sporazumu između SDP-a i Možemo!, koji zajedno u Skupštini imaju 28 mjesta, a na pet stranica sporazuma zapisano je i 28 projekata koje misle ostvariti.
Zagreb bi, prema planu nove koalicije, ubrzo trebao zasjati u potpuno novom ruhu. Prioriteti su i dalje obnova od potresa, sanacija vodovodnog sustava i zatvaranje Jakuševca.
Promjene u gospodarenju otpadom
''Doći će do promjene u gospodarenju otpadom, o tome smo već govorili zato što je cilj u četiri godine zatvoriti odlagalište Jakuševac što zahtijeva neke predradnje, uspostave sortirnica i razdvajanje otpada, recikliranje otpada na što će građani biti motivirani iz razloga što će se i otpad plaćati samo po količini nerazvrstanog otpada'', rekla je za RTL Direkt Ivana Kekin, potpredsjednica Gradske skupštine.
Kreće se i u izgradnju novih domova za starije i nemoćne, budući da su postojeći puni, a liste čekanja sve duže.
''Smještaj se u domu sada čeka od nekoliko tjedana do nekoliko godina, ovisno o tome je li riječ o jednokrevetnoj ili dvokrevetnoj sobi, o kojoj usluzi je riječ. Cijene smještaja nisu svuda iste pa i o tome ovisi lista čekanja, tako da mislim da bi se trebalo voditi računa i o tome kada se razvija novi oblik smještaja'', rekla je Nataša Koražija, ravnateljica doma za starije.
Problem parkinga
U sporazumu između SDP-a i Možemo! piše da će se riješiti i jedan gorući problem - parking po kvartovima.
Napravit će se nova parkirna mjesta u dijelovima grada te će se uvesti kvartovsko zonsko parkiranje. U njemu će prednost zaista imati stanari koji tamo i žive. Također, pripremljeni su i projekti kojima je cilj poboljšanje i proširenje javnog prijevoza.
"Vi znate da nije izgrađen ni metar tramvajske pruge za vrijeme prošle vlasti, dakle tu će doći do proširenja biciklističkih staza, napravit će se biciklističke magistrale, a spojit ćemo i integrirat dijelova grada izgradnjom podvožnjaka zato jer je zapravo prugom grad rasječen na dva dijela'', izjavila je Kekin.
Obratit će se pozornost i na bicikliste. ''Projekt koji se veže za biciklističku magistralu pozdravljamo. Biciklisti u teoriji imaju puno staza, no većina tih staza je nacrtana na nogostupima, tu se ugrožava pješake, svodi se na minimalne koridore pješake i bicikliste na kojima bi se trebali kretati tako da je pravih biciklističkih staza jako malo'', kazao je Ivan Nemet iz Sindikata biciklista.
U nekim kvartovima u planu je i uvođenje zona takozvanog smirenog automobilskog prometa s ograničenjem brzine na samo 30 km/h. Time bi se trebala povećati sigurnost za pješake i bicikliste te istovremeno stvoriti grad s održivim prometom koji nije podređen samo automobilima.
