"Izbjeglice ne smijemo promatrati kao krizu, već kao izazov koji na duže razdoblje zahtijeva održivo rješenje", poručila je Gottstein na tribini koja je u subotu u organizaciji ORaH-a održana u Europskom domu. Rekla je kako su poučeni iskustvom iz 1990-tih godina kada su u Njemačku dolazile izbjeglice iz Hrvatske i BiH shvatili važnost integracije te prije svega učenja jezika kako bi se izbjeglice na temelju vlastitih stručnih kvalifikacija mogli uključiti u društvo i tržište rada.
Hrvatska nije adekvatno koristila mehanizme i sredstva EU
Istaknula je da je prihvat i integracija izbjeglica u početku popriličan trošak ali je dugoročno ekonomski i društeno isplativ.
ORaH-ov zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec upozorio je kako Hrvatska nije adekvatno koristila mehanizme i sredstva EU pri rješavanju nastalih izazova. Naglasio je kako je svaka država članica Europske unije potpisnica Ženevske konvencije o statusu izbjeglica prema kojoj smo i kao društvo odgovorni pomoći unesrećenim ljudima pri traženju sigurnog utočišta, a uz humanitaran pogled prema krizi potrebno je, kazao je, osigurati i odgovarajuću integraciju izbjeglica koja među ostalim podrazumijeva obrazovanje i učenje jezika.
Glasnogovornik ORaH-a Dean Šarčević ocijenio je da hrvatska vlada nije iskoristila mehanizme Europske unije koji joj stoje na raspolaganju, napomenuvši kako je ORah u kolovozu u otvorenom pismu predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću upozorio na nadolazeću izbjegličku krizu i postavo pitanje spremnosti Hrvatske na taj izazov.
