jezik pun fraza /

Klimatske promjene mnogima dosadne: Je li problem u kompliciranim izrazima ili u nama?

Da problem ne bi postao veći nego što jest, moramo krenuti od sebe

15.6.2021.
7:00
VOYO logo

 Valjda jedino dvoje ljudi na svijetu koji o klimi pričaju tako da ih netko sluša. David Attenborough, koji o uništavanju prirode govori kroz nevjerojatne dokumentarce i radi to neumorno makar je nedavno napunio 95. I Greta Thunberg, koju doduše mnogi vole mrziti. Ali bez obzira na to govori li o tome da letovi avionom uništavaju planetu ili kritizira svjetske vođe - rijetko se čije poruke čuju tako jasno, kao riječi ove 18-godišnje djevojke.

Svi ostali, govore dosadnim, tehničkim žargonom i uvijek istim frazama, smanjenje emisija stakleničkih plinova, štetnost fosilnih goriva, nulta stopa emisije ugljika. Da to nikoga neće inspirirati, da zbog toga nitko neće krenuti u reakciju, niti će to itko slušati, tako misli čak i UN. Shvatili su da je problem aktivista i ekologa, što su dosadni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 Joe Biden, Angela Merkel, Boris Johnson, i Mount Recycle more ili  u prijevodu "reciklirajmo više". Skulpture su izrađene od starih hladnjaka, računala, mobitela, blendera i veš mašina. Kipar iz engleske liderima svijeta poručuje: trebamo reciklirati više i proizvoditi pametnije.

Joe Rush, umjetnik:  "Pokušajmo izgraditi stvari koje možemo popraviti, koje traju duže. Učinimo nešto da ne moramo stalno iznova imati nove stvari. Nađimo riješenje za otpad prije nego što nas on zatrpa". Poruku su poslali i aktivisti.

Image
Razgovor s Marinom Matijević /

Mogu li se reciklirati računi koje dobijemo u trgovinama i što napraviti s vrećicama grickalica? Imamo odgovore na sva pitanja...

Image
Razgovor s Marinom Matijević /

Mogu li se reciklirati računi koje dobijemo u trgovinama i što napraviti s vrećicama grickalica? Imamo odgovore na sva pitanja...



Promjene nigdje. Gotovo 20 godina isto - od Borisa Johnsona do Emmanuela Macrona, svake godine političarima su puna usta klimatskih promjena. 2009. bogate zemlje imale su jedan cilj - do 2020. obećali su odvajati 100 milijardi dolara godišnje kako bi se siromašni borili sa sve učestalijim sušama, porastom razine mora i olujama. Obećanje nisu ispunili, ali sva sreća, dali su novo. Isti iznos uplaćivat će svake godine do 2025.

Andrew Stevenson, liječnik iz Engleske: "Moraju djelovati, ne moraju govoriti ništa, trebaju samo djelovati. Prazna obećanja više ne prolaze".

Ne prolaze ni fraze kojih smo se svi naslušali. Emisije ugljičnog dioksida, globalno zatopljenje, emisije stakleničkih plinova, dedroklimatologija,...Komplicirani jezik , svima nam zadaje glavobolju - a rezultat toga je uglavnom nezainteresiranost za ovaj problem.


Je li problem samo u kompliciranim izrazima ili mi sami nismo spremni na promijene?

Saša Ceci, znanstvenik:  "Ako nam je nešto prekomplicirano, da ne da nam se. Ali nije problem samo u formi.Ako sam sadržaj te vijesti,sadržaj informacije ima nešto što nas tjera da mijenjamo svoje mišljenje,svoj stav ili čak ponašanje, a ne vidimo jasan razlog za to, mi ćemo odbaciti sve. I mislim da je tu najveći problem vezano za klimatske promjene".

Možda bi vas to moglo zanimati kada biste znali da sve to utječe na vas. Primjerice, toplije zime znače da će komarci u većoj mjeri preživljavati. I to ne bi bilo ništa loše, da ti isti komarci ne prenose razne infekcije, poput malarije.

Dunja Mazzocco Drvar, Ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti: "U trenutku kada se to počelo povezivati sa zdravstvenim problemima i bolestima, onda su ljudi počeli slušati. Učimo fiziku, kemiju, okolišne znanosti, ali jako je teško ljudima pojmiti da je to sve skupa povezano. Zato su klimatske promjene veliki problem jer su one povezane, jedna proizlazi iz druge".

To znači, da ne samo da trebate početi s recikliranje nego morate što manje otpada i proizvoditi.

"Glavni je stav mi smo jako mali, mi malo zagađujemo i ne možemo ništa puno napraviti time da nešto poduzmemo. Bez obzira na velike zagađivače koji zaista jesu veliki problem ali ima 500 malih zemalja na svijetu i ako bi svaka rekla kao i mi "mi smo mali" mi se nećemo ni truditi, onda je to 500 puta mi smo mali i to je onda poprilično veliko", dodala je Mazzocco Drvar.

Da problem ne bi postao veći nego što jest, moramo krenuti od sebe. Prestati kupovati velike količine hrane koja će na kraju završiti u smeću pa možda za 50 godina popravimo ono što smo učinili planetu. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo