Društvene mreže nisu samo za kratiti vrijeme. Za recikliranje i pravilno odvajanje otpada Tik-Tokere je zainteresirao profil "Ja bolji građanin". Na toj društvenoj mreži uradci ove Inicijative imaju desetke tisuća pregleda.
Papir, plastika, staklo, stiropor - njima smo okruženi svakodnevno. No, odlažemo li ih pravilno?
Pokrenula Inicijativu "Ja bolji građanin"
Upravo iz vlastite znatiželje - Marina je pokrenula Inicijativu "Ja bolji građanin". Sama istražuje i na društvenim mrežama nudi savjete o pravilnom odvajanju otpada.
"Rekla bih da je tetrapak prvak pogreške. Najčešće je to plastika-metal spremnik. Imaju gradovi i općine sa zasebnim spremnikom, imaju gradovi i općine kojima ide u papirnati spremnik", objašnjava Marina Matijević iz Inicijative "Ja bolji građanin", a na pitanje treba li ih ispirati odgovara da uvijek treba malo isprati, ali ne moramo trošiti hektolitre vode.
"Kada imamo papirnate ubruse koji se često koriste, malo smo pobrisali stol, to sve može ići u bio-otpad. To je lagana celuloza i brzo će se razgraditi", kaže Matijević.
"Ambalažu moramo gledati na frakcije otpada. Plastično u plastiku, a papirnati dio u papir. Što god možemo razdvojiti. Moramo to pokazati da vrlo lako ide. Za pakiranje mesa, suhomesnatih proizvoda - možemo skroz odvojiti. Na taj način smo donekle spasili taj papir", kaže Marina Matijević.
Što ako ne znamo je li plastika ili papir?
Što ako imamo nekakvo pakiranje za koje nismo sigurni je li plastika ili papir?
"Preporučam da se napravi okomiti test skidanja. Za primjer ću uzeti ovu vrećicu. Ovdje se kao moglo pokidati, pa ljudi misle da je papir, ali u biti vidimo da je tu puno plastike. Tako da, ovo je kompletno plastika. A vidimo ovdje okomitim testom, idimo da se radi o kompletno papiru", kaže Marina Matijević.
Vrlo često ostane nam ukrasnog papira...
"Ja ljudima sugeriram da naprave test gnječenja... Kada papir ostane u ovoj formi, dakle to je papir. Imamo ovaj drugi tip - kada ga zgnječimo on dakle ne ostaje u toj formi. Tu se radi o plastici. Ovo, nažalost, je takav tip da mora u miješani komunalni otpad", kaže Marina Matijević.
Sve više odvojeno sakupljenog otpada
2019. stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada iznosila je 37 %, što je 6 % više nego 2018., kada je bila 31 %. U brojkama – to je oko 670 tisuća tona, odnosno gotovo 117 tisuća tona više nego godinu prije.
Najveći udio u odvojeno sakupljenom komunalnom otpadu činili su: papir i karton (30,4 %), glomazni otpad (19,3 %), biootpad (14,5 %), plastika (9,5 %) i staklo (8,5 %).
Bit će zanimljivo usporediti ih s podacima za prošlu godinu – a oni bi trebali biti objavljeni do kraja mjeseca.
Pogledajte cijeli razgovor!
Mogu li se reciklirati računi koje dobijemo u trgovinama, što napraviti s vrećicama grickalica, gdje odložiti boce pod tlakom? Smijemo li keramiku baciti u spremnik stakla, a stiropor u onaj plastike? Na sva nam je pitanja odgovorila Marina Matijević, pokretačica Inicijative "Ja bolji građanin".
