O vremenskim prilikama koje su sve ekstremnije, a posljedice su klimatskih promjena, na televiziji N1 govorila je klimatologinja Lidija Srnec iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) . Kazala je kako meteorolozi i klimatolozi u DHMZ-u analiziraju sve vremenske pojave koje se bilježe u Hrvatskoj, poput urbane poplave u Zagrebu 2020. godine, ne bi li vidjeli zašto do njih dolazi i kakve posljedice mogu izazvati.
"Sve te vremenske pojave koje nam donose materijalne štete, a ponekad nažalost i ljudske žrtve su vrlo bitne kako bi znali prepoznati njihove uzroke i kako bismo ih znali prognozirati. Tako da je spomenuta poplava u Zagrebu 2020. godine obrađena s hidrološkog stajališta, klimatološkog, sinoptičkog i svi ti rezultati su publicirani kasnije u međunarodnom časopisu Natural Hazards”, rekla je Srnec.
Posljednjih sedam godina bile su najtoplije od početka mjerenja
Ako se te vremenske prilike žele dovesti u vezu s klimatskim promjenama, kaže, onda treba analizirati ne samo pojavu u kontekstu vremena kada se dogodila i njen uzrok, nego i druge nizove kako bi se vidjelo jesu li te pojave posljedica klimatskih promjena. U Izvještaju međuvladinog panela za klimatske promjene stoji preporuka da se porast temperature zadrži na maksimalno 1,5 stupanj Celzijev. Srnec kaže kako je diskutabilno može li se porast temperature zadržati na toj granici jer je 2021. godina bila u prosjeku za 1,1 stupanj toplija od predindustrijskog razdoblja. Ona naglašava nešto još bitnije…
"Nedavno je Svjetska meteorološka organizacija objavila da je posljednjih sedam najtoplijih godina upravo zadnjih sedam godina otkad postoje mjerenja. Vidimo da nam temperature rastu i da su one skoncetrirane u ovom našem zadnjem razdoblju. Svjetska meteorološka organizacija je objavila i da je 50 posto vjerojatnosti da će se u sljedećih pet godina premašiti ta granica barem jednom. Naravno, neće svih tih pet godina biti uzastopno toplije s istim iznosom, međutim, da će skinuti s ljestvice najtopliju godinu 2016. - hoće. Teško je očekivati da ćemo uspjeti zaustaviti porast temperature”, napomenula je.
Tri scenarija klimatskih promjena u budućnosti
Srnec kaže da zagrijavanje, odnosno projekcije klimatskih modela, jako ovise o emisijama i koncetracijama stakleničkih plinova.
"One nam rastu i upravo o brojkama stakleničkih emisija ovisi koji ćemo scenarij klimatskih promjena imati u budućnosti. Postoji, laički rečeno, tzv. optimistični pa onda neki srednje razine te pesimistički scenariji. Oni variraju u brojkama. Kako će se te emisije u budućnosti razvijati, upravo o njima ovisi koliko ćemo bilježiti porast temperature zraka. Poznato je da svi ti scenariji pokazuju porast temperature zraka i to posvuda na zemaljskoj kugli, međutim ne u istom iznosu. Ovi pesimistični daju doista veliki porast i ja se nadam da se oni neće ostvariti”, kazala je Srnec za N1.
'Imamo sreću što je Jadran zatvoreni bazen u Sredozemlju'
Govorila je i o tome što se može učestalije događati ako ta temperatura prijeđe 2 stupnja Celzijeva.
"Može se reći da će biti češći i intenzivniji ekstremni događaji. Isto tako, globalno zagrijavanje nam podiže razinu mora, tako da će otočne zemlje u Pacifiku biti vrlo ugrožene. I naša obala je ugrožena, a bit će još više. S jedne strane imamo sreću što je naš Jadran zatvoren bazen unutar Sredozemlja i ovdje taj trend porasta razine mora nije baš toliko izražen kao što je to u nekim većim morima", kaže.
No, klimatologinja Srnec upozorava na ono što možemo očekivati.
"U budućnosti će naša obala biti ugrožena i brojnim jakim ciklonama, dubokim ciklonama koje su praćene jugom. Dakle, podizanjem valova i plimnih valova koji će ugrožavati našu obalu. Veliki je broj rizika koji nas očekuju ukoliko prijeđemo tu granicu. Možda laički da kažemo – očekuje nas više energije u atmosferi i veći kaos”, rekla je Srnec.
