Nakon pravomoćne presude Vrhovnog suda kojom su odbačene revizije
banaka u slučaju "švicarac', dugogodišnji borac za štediše u
švicarskim francima Denis Smajo uputio je
Državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv osam banaka:
Erste&Steiermärkische, Addiko, Zagrebačke banke, Privredne
banke Zagreb, OTP banke Hrvatska, Splitske banke, Raiffeisenbank
Austria, Sberbanka,
ali i Hrvatske narodne banke, piše
Novac.hr.
Procjenjuje se da je kreditima u "švicarcima" potrošačima nanesena financijska šteta veća od 20 milijardi kuna jer su mnogim građanima zbog rasta kamatne stope i rasta tečaja franka porasli anuiteti od 50 do 100 posto.
Smajo navodi da su banke ali i HNB koji trereti "zbog propusta i nečinjenja, čime je praktički prešutno odobrena pljačka građana Hrvatske" odgovorne jer su u razdoblju od 2003.-2008. godine "koristeći neznanje i potrebu potrošača" nudili kredite u švicarcima vezane valutnom klauzulom za švicarski franak uz promjenjivu kamatnu stopu. Smatra da su banke zavaravale klijente reklamama koliko su ti krediti sigurni i stabilni, a švicarski franak je jedna od nastabilnijih valuta na svijetu.
“Ono što su banke, članovi uprave banaka, ali i neki njezini
zaposlenici znali kao profesionalci, a potrošači nisu, jest to da
u svim kriznim razdobljima švicarski franak kao i zlato značajno
raste. Na to potrošači nisu upozoreni, iako su ih banke imale
obavezu upozoriti prema Zakonu o zaštiti potrošača. Potrošači
također nisu upozoreni da se tečaj franka ne veže uz tečaj kune,
kao što je to slučaj s tečajem eura, gdje HNB umjetno
održava tečaj eura već dugi niz godina. Upravo to relativiziranje
rizika, skrivene i netočne informacije doveli su potrošače i
korisnike kredita u obmanu”,
obrazlaže Smajo za Novac.hr.
“Da su potrošači bili svjesni visokog valutnog i kamatnog rizika, ne bi potpisivali takav ugovor jer bi to bilo jednako svjesnom stavljanju omče oko vrata”, navodi Smajo. Dodaje da su sporni krediti bili pogubni i za državni proračun jer su doveli do “smanjene potrošnje građana koji su tih godina živjeli u dužničkom ropstvu, ali i šteta zbog radno nesposobnog dijela stanovništva opterećenog nezakonito uvećanim dugovima jer je veći dio ekstra i nezakonite dobiti ‘domaćih’ banaka iznesen prema matičnim bankama u Austriji, Mađarskoj i Italiji bez plaćanja poreza u Hrvatskoj”, napominje.
Uz presude Smajo kao dokaz za procjenjivanje uloge HNB-a nudi i ispitivanje sebe kao svjedoka jer je i sam sudjelovao na sastancima s odgovornima u HNB-u i ima “saznanja da su na sastancima visokopozicionirani ljudi usmeno priznavali velike propuste u poslovima zaštite potrošača i nedovoljno upozoravanje klijenata na opasne i rizične kredite”, prenosi Novac.hr.
