Stručnjak za zaštitu osobnih podataka, Stjepan Perko, podnijet će Državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv Natalije Price, Gzima Redžepija, Sergija Ivanovića i još jedne nepoznate osobe, koji su bili s pokojnim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem u trenutku njegove smrti.
Perko tvrdi da se na to odlučio jer policija i DORH nisu po službenoj dužnost ispitali okolnosti Bandićeve smrti iako postoji niz kontradiktornih činjenica koje upućuju i na to da Bandiću nije pravovremeno pružena prva pomoć nakon što je doživio srčani udar.
"Nadležno državno odvjetništvo bi trebalo utvrditi sve okolnosti jer postoje ozbiljne sumnje da službena verzija događaja nije istinita. To je odgovornost službi koje rade za građane. Nitko nije zaslužio da mu se ne pomogne odmah. Treba sve ispitati i osigurati gradonačelniku čast u smrti", rekao je Perko za 24sata.
Perko je inače organizirao prosvjed protiv dodjele počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu Bandiću, no nije jedini koji traži da se ispitaju okolnosti njegove smrti. Odvjetnik Mario Medak je pojasnio da postoje dva članka Kaznenog zakona koja propisuju da se unesrećenom mora hitno i neodgodivo pomoći. Osoba koja to ne učini može biti kažnjena zatvorom.
Nekoliko verzija događaja
Sporno je mjesto na kojem je gradonačelnik preminuo. Naime, njegovi suradnici tvrde da je to kuća Sergija Ivanovića na Vrhovcu, iako je Hitna pomoć intervenirala u obližnjoj ulici Vidovčica, gdje se nalazi stan Natalije Price. Osim toga, nejasno je zašto nije odmah pozvana Hitna pomoć, već je njen ravnatelj nakon dojave zvao dispečerski centar.
Nije sasvim jasno ni tko je sve bio s Bandićem u trenutku njegove smrti. Prema službenoj verziji događaja, s njim su bili samo Redžepi i Ivanović. No neslužbeno, u gradonačelnikovu društvu je bila i Natalija Prica, a nagađa se da su spomenuta dvojica došla tek naknadno.
"Moguće je ispitati je li učinjeno sve ono što je bilo hitno i nužno radi otklanjanja životne opasnosti. To konkretno znači da je moguće utvrditi točno vrijeme i mjesto gdje je nastupila životna opasnost, zatim točno vrijeme i mjesto smrti, tko je bio prisutan uz osobu u životnoj opasnosti, je li toj osobi pružena pravodobna i adekvatna pomoć, pri čemu element hitnosti ima značajnu ulogu. U tom smislu DORH i policija mogu utvrditi je li osoba kojoj je pomoć bila potrebna hitno vožena u zdravstvenu ustanovu ili je bespotrebno vožena s jedne adrese na drugu, što bi onda ukazivalo da pomoć nije bila hitna i svrhovita", pojasnio je odvjetnik Medak.
