UŽAS KOJI JE POGODIO SISAK I PETRINJU: /

Podivljali orkan je za sobom ostavio pustoš, a ljudi su bili krvavi i isprebijani

Image
Foto: AFP, Ilustracija

Više od sto godina prošlo je od orkanskog nevremena koje je pogodilo sisačko i petrinjsko područje, no to i dalje ostaje najveća prirodna katastrofa koju tamošnji građani pamte.

17.12.2017.
17:45
AFP, Ilustracija
VOYO logo

Sisak, Petrinju i okolicu 18. rujna 1913. godine pogodilo je snažno nevrijeme koje je za sobom ostavilo pustoš i ozlijedilo više od stotinu osoba. Ova dva grada dugo su se oporavljala od tog orkanskog vjetra koji je sa sobom donio i tuču veličine jajeta.

Novinski izvještaj iz Siska od tog dana bio je vrlo ozbiljan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Najprije su se na jugozapadnoj strani pojavili grdni oblaci. Dalo se odmah naslutiti da neće biti dobro. I poslije pola četiri sata poče kiša, a onda nasta pravi orkan, jedan užas od vjetra i grmljavine. Za čas nasta mrak, a iz oblaka se osu tuča, kakvu nitko ne pamti: padala su zrna od leda kao biljarske kugle, pršti crijep na krovovima i stakla na prozorima. Ta strašna tuča trajala je punih pola sata. Kad je malo prestala i kad smo se razabrali toliko da smo mogli izaći napolje - ležao je na zemlji debeli sloj leda i pokidana stabla, crijep, cijeli krovovi i zidovi, oboreni stupovi i žice brzojava i telefona. Na tisuće prozora polupano... Tuča se ponovila uz silnu grmljavinu oko 7 navečer, ali ipak sitnija, veličine oraha, a onda oko 22.30 sati udarila je po treći put', pisale su novine.

Razbijene glave i isprebijana tijela

Izvješće iz Petrinje zvučalo je još gore.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Bilo je zrnja krupnog kao osrednja jabuka. U minuti su sve kuće i staje sa zapadne strane potpuno otkrivene, a koja je kuća prema jugu ili sjeveru bila okrenuta, ta je ostala bez ijednog crijepa na krovu. Drvene žaluzine na prozorima u času su istrgane, čisto samljevene, zastori poderani, stakla porazbijana, tavani i sobe napuniše se vodom. Ljudi koji se na putu ili se kod blaga nađoše, te se ne imadoše gdje skloniti, izranjeni su - glave razbijene, tijela isprebijana, ruke iskrvavljene', pisalo se u novinama.

Teško su stradala i sela oko Siska i Petrinje, a velika je šteta nastala i na godišnjem urodu na poljima. Bunari su bili zamućeni zbog bujice, a po cestama su ležale na stotine uginulih ptica. Građani su stradavali i od srušenih žica brzojava i telefona koje je vjetar pokidao, a budući da je oluja usred popodneva donijela mrak, ljudi koji su hitali kućama u tom su se mraku zapleli u žice i ozlijedili se.

Stradao i gradonačelnik

Vojnici i gradski stražari čitavu su noć nakon orkana patrolirali po ulicama u potrazi za ozlijeđenima.

U ovom orkanskom nevremenu ozlijeđen je i petrinjski gradonačelnik Dragutin pl. Šimončić te njegova žena Anka koje je nevrijeme zateklo na izletu u šumi. Dragutin je zadobio ozljede glave te su neki spekulirali kako su te ozljede razlog zbog kojeg je podnio ostavku na dužnost godinu dana kasnije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U istom nevremenu teško je ozlijeđen i Stjepan Gavrilović, suvlasnik tvornice Gavrilović. Njega je u glavu pogodio komad leda.

Petrinja i Sisak su nakon ove prirodne katastrofe zatražili pomoć od Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu, kako u novcu, tako i u građevnom materijalu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo