Nositelj HDZ-ove liste za izbore za Europski parlament Karlo Ressler u intervjuu videospecijala portala Vijesti.hr pojasnio je koje su to teme koje dominiraju u programu HDZ-a za EU izbore, koja će biti njegova uloga u Europskom parlamentu te zbog čega je važno povezati lokalnu, državnu i europsku vlast.
Komentirao je i je aferu u čijem se središtu našao HDZ-ov Milijan Brkić, te odgovorio što misli o pobačaju i marihuani.
Kao nositelj HDZ-ove liste za Europske izbore sasvim sigurno idete u Europski parlament, što planirate tamo raditi?
Danas je posebno bitno naglasiti da se u Europskom parlamentu zastupaju hrvatski nacionalni interesi, da je Europski parlament, na neki način, i hrvatski parlament, budući da se u njemu govori i hrvatski jezik, da u njemu sjede hrvatski zastupnici koje biraju hrvatski birači, ali u konačnici, ono što je najbitnije, da se u Parlamentu, u Bruxellesu i Strasbourgu štite hrvatski nacionalni interesi na jednak način kao i u Zagrebu. Ono što želimo napraviti i promovirati, ali i raditi sljedećih pet godina u Europskom parlamentu je provesti naš program. On je konkretan, opipljiv, ima 20 stranica i podijeljen je na pet dijelova. Apeliram sve da pročitate i vidite za što se Hrvatska demokratska zajednica zalaže u svakom od konkretnih područja. Ono što je nekako glavna poruka i naša poveznica je da pokušavamo povezati sve ono što se radi na lokalnoj razini, na državnoj razini i na europskoj razini, budući da je u složenom procesu donošenja odluka u Europskoj uniji i Europskom parlamentu nužna sinergija, povezanost i to je ono što naglašavamo u našoj kampanji koju provodimo u cijeloj Hrvatskoj. Od Vukovara do Umaga i od Čakovca do Dubrovnika.
Imate li plan kako spriječiti buduće iseljavanje iz Hrvatske?
Nema nekakvog magičnog rješenja za taj problem s kojim se ne suočava samo Hrvatska već i dobar dio drugih članica, osobito na istoku Europe. Potpredsjednik sam mladeži Europske pučke stranke, sa svojim kolegama, koji upravo dolaze iz tih zemalja članica, iz Poljske, Bugarske, Baltičkih zemalja, to su problemi koje nije lako riještit. Oni su uzrokovani sa slobodom kretanja, slobodom da svatko odluči studirati vani, vani se zaposliti, dosta često je teško konkurirati i s plaćom u tim državama članicama u odnosu na neke razvijenije. Ono što moramo napraviti, ono što se i sada radi je zalagati se za bolje društvo i zalagati se za bolje godspodarstvo. Tu su napravljeni neki veliki iskoraci, to se odnosi i na smanjivanje poreznog opterećenja od 6,5 milijardi kuna manje, što se tiče i na birokratske prepreke u poduzetništvu kao i troškove administrativnog opterećenja z 2,5 milijarde kuna. To su sve stvari koje rade razliku, koje stvaraju bolje uvjete za poslovanje, ali je jasno da je puno toga pred nama. Ne samo da je nezaposlenost mladih prepolovljena, od ulaska u Europsku uniju, možda još bitnije je da je u tri godine stvoreno preko 96.000 radnih mjesta. To su činjenice, to su konkretni pokazatelji. No nama još ostaje puno toga. Od povećanja primanja, povećanja plaća. Neke pozitivne pomake već vidimo no jasno je da još uvijek dosta toga treba napraviti i to je ono za što ćemo se zalagati sa jednom zajedničkom, odgovornom politikom koja se mora provoditi i na lokalnoj razini i na državnoj, ali i na europskoj.
Most je najavio da će od Europske unije tražiti odštetu zbog iseljavanja mladih, što vi kažete o tome?
Demografska revitalizacija je naš prioritet i to je prioritet koji se ne može zanemarivati niti na europskoj razini.
Ponovno se aktualiziralo pitanje Slavonije. Prema nekima je upravo HDZ taj koji je odgovoran za situaciju u Slavoniji.
Dosta smo ovih dana u Slavoniji, posjetili smo četiri slavonske županije i moji su porijeklom iz Slavonije tako da sam i sam dobar dio djetinjstva proveo tamo. Ono što je za nas posebno bitno je da Slavonija, Baranja i Srijem, kao istočni dio Hrvatske, koji je pretrpio posebno teška razaranja u Domovinskom ratu, dobije jedan dodatni poticaj svojem razvoju. To se već sada pokušava napraviti kroz projekt Slavonija, kroz koji je već sada ugovoreno preko 10 milijardi kuna konkretnih projekata, konkretnih stvari koji mijenjaju te krajeve. To se odnosi i na jednu podršku i na poduzetništvo i gospodarstvo, na direktne potpore poduzetnicima, na gradnju poduzetničkih inkubatora, ali isto tako i na poboljšanje infrastrukture koja je bitna za sve te krajeve. To je ono što čini razliku i što ne bi bilo moguće bez povezanosti lokalne razine, županijske razine, državne razine i europske razine i to je naša glavna poruka. Svjesni smo svega što je Slavonija učinila i u obrani i našoj borbi za samostalnost, ali isto tako još smo više svjesni svega toga što je danas potrebno kako bismo Slavoniju i bilo koji drugi kraj Hrvatske pripremali za Hrvatsku i za Europu nove generacije.
Kad ste spomenuli europske fondove, iz HDZ-a se vole pohvaliti kako je iz EU fondova povučen velik novac, no u javnosti se odaje drugačiji dojam, i sama oporba tvrdi kako to nije točno. Tko je odgovoran za to?
I po toj temi, kao i po svemu drugome, mislim da moramo govoriti o činjenicama i konkretnim podacima. Ocjene su dosta često pristrane, pogotovo sada, kada krene izborna kampanja. Mi želimo govoriti o podacima. Dakle, mi smo se od 9 posto ugovorenih sredstava, u listopadu 2016. godine popeli na 65 posto ugovorenih sredstava, ugovorenih konkretnih projekata koji su ugovoreni u različitim područjima. Hrvatskoj je na raspolaganju 10.7 milijardi eura u ovom proračunskom razdoblju. Od dogovorenih 65 posto je isplaćeno oko 22 posto. Jasno je da se to treba povećati, ali isto tako je jasno da je nemoguće doći u fazu isplate ako prije toga nemamo tu fazu ugovorenih sredstava. Jasno je i da smo u listopadu 2016., nakon tri godine članstva u EU, bili na zaista niskih devet posto, sada smo to značajno povećali. Ali tu se neće stati. Što se tiče ugovaranja sredstava, do kraja ove godine se predviđa da će se ona povećati na 85 posto, a uvjeren sam da, ono što je ugovoreno, da će se kroz ovo naredno razdoblje, vidjeti i na isplaćenim projektima. Ono što je puno bitnije, i od tih brojki i od milijardi kuna i eura, je ono što se vidi, što ljudi osjećaju i što je opipljivo.
Kako biste ocjenili rad Andreja Plenkovića i Vlade?
Ovdje isto moramo gledati činjenice. Savjetnik sam predsjednika Vlade, sada od listopada 2016. godine i jasno je da je puno truda i rada uloženo u to, ali rezultati se uvijek gledaju po jasnim pokazateljima, nekih od njih smo se već dotakli, no ako moramo birati samo jednu stvar, koja opisuje ovu Vladu, koja radi razliku između ove vlade i prethodne je činjenica da je po prvi puta od 1998. godine Hrvatska u 2017. i 2018. godini uspjela ne potrošiti više nego što je došlo u državni proračun. To je ključ odgovorne i stabilne politike koja se vodi i po pitanju javnih financija. Sve se to mora staviti u kontekst toga da je, bez obzira na suficit u državnom proračunu, smanjeno porezno opterećenje za 6,5 milijardi kuna i to su velike stvari za koje vjerujem da ih osjećaju i hrvatski građani.
Koji je Vaš stav prema Milijanu Brkiću? Treba li ostati potpredsjednik Sabora i kakva je njegova sudbina u HDZ-u?
O pojedinačnim sudskim i kazneno - pravnim predmetima odlučivat će nadležne institucije. Pravnik sam, bavio sam se i sam međunarodnim kaznenim pravom i smatram da nema smisla da ulazimo u nekakve hipotetske situacije. O tome će odlučivati državne i pravosudne institucije.
I sami ste se našli u središtu medijskog interesa zbog nepravovremenog podnošenja godišnjeg financijskog izvješća vaše tvrtke. Kako se to dogodilo?
Početkom 2016. sam osnovao firmu s kojom sam želio započeti poslovanje međutim do toga zapravo niakad nije došlo. Kasnio sam s podnošenjem financijskog izvještaja i zbog toga dobio kaznu FINE od 300 kuna. To sam podmirio i to je to. Žao mi je što smo kasnili. Platio sam kaznu od 300 kuna. Nisam siguran da će me ljudi procjenjivati prema tome već prema programu i onome što želio predstavljati.
Kakve su vaše političke ambicije? Imate li afiniteta jednog dana postati ministar ili premijer?
Mislim da je puno bitnije od moje osobne i profesionalne karijere ono što možemo zajedno napraviti. Sada smo stvarno fokusirani na ono što predstavljamo, na naš program, na sve ono što smo radili i do sada, ali isto tako i na ono što nudimo sljedećih pet godina. To je bit, to je dio jednog zajedničkog, timskog rada i to je jedino što je bitno.
Koji je vaš stav o pobačaju?
To je za mene jedno osobno pitanje. Neupitna je činjenica da život počinje začećem. Imam dvoje djece i pratio sam njihov razvoj i prije nego su rođeni i uživao sam u tom djelu i tom povezivanju. Mislim da društvo treba osigurati takav pravni okvir koji će omogućiti da s preventivnim i edukativnim mjerama dođe do toga da pobačaj zaista bude izuzetak, baš kako je to predviđeno odlukom Ustavnog suda.
Marihuana - da ili ne?
Ne. Trebalo bi razlikovati nekakvu medicinsku uporabu koja je jasno i dozvoljena, ako za to postoje medicinske indikacije. Ali, kao droga, mislim da svakako ne.
Kako biste ocijenili rad Kolinde Grabar Kitarović?
Milsim da je na dobar način predstavljala Hrvatsku, da je na dobar način koristila svoje ustavne ovlasti koje su jasne. Mislim da će o tome svakako odlučivati hrvatski birači no ako se mene pita, mislim da je odradila dobar posao.
Hoće li je HDZ podržati u utrci za još jedan mandat na Pantovčaku?
Sada smo u europskim izborima i znate da je rok za održavanje predsjedničkih izbora negdje na kraju godine ili početak sljedeće. Uvjeren sam da i nakon ovog izbornog kruga, nakon ljeta, kada za to dođe vrijeme, kada i predsjednica kaže hoće li ići po sljedeći mandat, da će se o tome razgovarati na stranačkim tijelima. Vjerujem da će podrška postojati. Također, vjerujem da će opet pobjediti.
S mladima smo počeli pa moramo s mladima i završiti. I sami ste se, kao mlad čovjek, našli na listi HDZ-a, prema nekima zbog činjenice da HDZ želi doprijeti do mlađih birača - što bi poručili tim mladim ljudima?
Izlaznost mladih bila je još niža od izlaznosti na izbore prije pet godina. Tek svaka deseta osoba naše generacije je izašla na izbore prije pet godina. To se mora promijeniti, to pokušavamo napraviti na nekoliko načina. Naša lista je spoj mladosti i iskustva, spoj različitih profesionalnih profila. Drugi način na koji želimo povećati izlaznost je fokusiranost na teme koje su bitne za nas. To je pitanje kvalitetnog obrazovanja, u našem programu dosta govorimo i o programu ERASMUS +, za čije se dodatno osnaživanje zalažemo, govorimo o pitanju zapošljavanja i nezaposlenosti mladih, ali i šire od toga. O pitanju kvalitetnog radnog mjesta, primjereno plaćenog radnog mjesta i sigurnog radnog mjesta. Treći prioritet za mlade je podrška u zasnivanju obitelji. To se odnosi na rješavanje stambenog pitanja, svakako. U protekle dvije godine preko 5 000 mladih obitelji dobilo je podršku države u Hrvatskoj za lakše financiranje stambenih kredita. To su mali programi koji rade na kraju veliku razliku i to su tri prioriteta za koje se zalažemo, također između lokalne, državne i europske razine, ali kako bi se ostvarila ta tri prioriteta imamo kandidate, program i način na koji komuniciramo te teme. Želimo biti prisutni i lokalno i na terenu i svugdje gdje su mladi ljudi pa tako i na društvenim mrežama.
