Glasno je odjeknula izjava predsjednika Republike iz Dubrovnika kad je koronavirus i odnos prema njemu usporedio s karijesom i njegovim liječenjem. Zvučalo je optimistično, ali ne i perspektivno ako u liječenju budemo imali jednak ''uspjeh''. Naime, kad je karijes u pitanju, Hrvatska je najgora u Europi.
Od malih nogu Kim i Hugo vode računa o blistavom
osmijehu jer znaju da nikako ne žele karijes na svojim
zubima.
''Stvar koja dolazi na zube kada ne pereš'', odgovara Kim na
pitanje što je karijes.
''Ja jako puno perem zube. Ponekad i kad idem u vrtić'', dodaje
Hugo.
Zdravim oralnim navikama uče ih najprije roditelji.
''Učimo ih kad krenu s rukama, kad vide nas da peremo zube i oni
sami žele, manjima pomažemo, veći sami peru'', kaže Ana
Marušić.
A upravo je karijes najčešća bolest modernog društva od koje
boluje 90 posto čovječanstva. Glavni je uzročnik gubitka zuba.
Koronu je s karijesom usporedio predsjednik države na Dubrovačkim
ljetnim igrama.
''S ovim ćemo morati živjeti i što prije to prihvatimo kao neku
vrstu normalnosti, recimo ne kao neku veliku bolest, nego kao
karijes. To se izliječi", kazao je Zoran
Milanović.
Zubari tu izjavu pozdravljaju.
''Meni je bila odlična zbog toga što je vratio u fokus i stanje o
tome da ljudi razmišljaju o preventivi karijesa'', kaže
stomatolog Željko Rotim.
Prema posljednjem istraživanju oralnog zdravlja u Hrvatskoj
iz 2015., šestogodišnjaci, ali i 12-godišnjaci imaju u prosjeku
četiri pokvarena zuba zbog čega smo na začelju Europske
Unije. Bolje zube imaju i Bugari i Rumunji dok je prosjek EU 1,5
prema KEP indeksu. Odrasle osobe u Hrvatskoj u prosjeku imaju čak
13 pokvarenih zubi.
Lošije zube, odnosno veći KEP indeks prema kojem se
analizira karijes, ekstrakcija i plomba imaju žene u Hrvatskoj.
"No, sve se može spriječiti vrlo jednostavno uz redovite kontrole
i smanjenje unosa hrane i pića koja sadrže šećer", kaže
Rotim.
''Kao i u koroni, što se kaže, najjednostavnije mjere iz 19.
stoljeća - tako imamo i kod karijesa, najjednostavnije mjere su
čišćenje zubi, u najvećem slučaju karijes nastaje zbog nedovoljne
higijene'', kaže Rotim.
U vrtićima i školama tijekom godine prevencija. Korona nije u
potpunosti paralizirala edukacije poput
projekta "Nadzirano četkanje zubi".
''Djeci nisu potrebni umivaonici tako da to mogu raditi dok sjede
u klupama ili stojeći, a višak zubne paste stave u papirnati
ručnik'', kaže Marijana Radić Vuleta,
voditeljica Odjela za zaštitu.
I kod korone i kod karijesa - odgovorno ponašanje je pola
zdravlja.
