Iz prošle smo se tek izvukli, a nova već dolazi. Usporavanje gospodarstva u Njemačkoj, kriza u Italiji, američko - kineski trgovinski sukobi zlokobno nagovještavaju recesiju.
Premijer misli da ljude plašimo, ekonomisti kažu da je recesija neizbježna.
"Ono što ne znamo je kada će doći, koje će magnitude biti i koliko dugo će trajati", kaže Andrej Grubišić, ekonomski analitičar.
"Ova recesija koja će se dogoditi u Italiji i Njemačkoj eventualno, ona će nas donekle pogoditi", dodaje Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar.
"Ne znam da li su svi građani Hrvatske čuli da se približava recesija, da se otvara recesijski put", kaže Maja Vehovec iz Udruge Štedopis.
Ne boji je se ministar gospodarstva. Kaže da nam recesija neće naštetiti.
"Poduzimamo sve one potrebite radnje da ako se jednog dana ta recesija dogodi, a mi ju ne zazivamo niti prejudiciramo, stvorimo alate da hrvatsko gospodarstvo bude što žilavije da se toj recesiji može oduprijeti", kaže Darko Horvat (HDZ), ministar gospodarstva.
Ministar financija kaže da smo spremniji nego 2008., no Grubišić se s njim ne slaže.
"Percepcija nam je možda da stojimo bolje, podaci govore da ne stojimo bolje. Ovi izolirani indikatori, niske kamate na dug...nisu posljedica činjenice da je hrvatska jako dobra i propulzivna nego poplave novca u Europi", kaže Grubišić.
Makoroekonomija je u rukama Vlade i ministra financija. Građani na nju ne mogu utjecati, pa poučeni iskustvima iz prošlosti, za svoj novčanik čine koliko mogu.
"Pokušavam šparati na sve moguće načine i nešto staviti sa strane, ono ne u banku nego negdje, k'o u stare dane, u čarapu", kaže Jasna.
"U životu nisam imao kredite, ne idem na to. Trošim koliko mogu i koliko imam", naglašava Luka.
Udruga Štedopis koja građanima pomaže voditi osobne financije, u vrijeme najave recesije savjetuje izbjegavanje velikih investicija.
"Uvijek možete voziti stari auto, a a ne kupiti baš tada novi auto, stari bicikl, a ne novi ili se suzdržati od neke nove tehnologije barem dok ne prođe ta recesija, znači sve investicije svesti samo na one nužne", kaže Vehovec.
U recesiji nestaju radna mjesta, ljudi ostaju bez posla i dnevni troškovi postaju izazov. Zato treba stvoriti zalihu, savjetuje profesor ekonomije Ljubo Jurčić.
"Možete imati zalihu šest mjeseci, godinu dana da možete platiti komunalije, da možete platiti osnovnu hranu. Kad su najave recesije, morate se suzdržati sve nepotrebne potrošnje, ako imate mogućnost da možete nešto uštedjeti za nedaj bože ako ostanete bez posla."
U recesiji uvijek bolje prolaze oni koji žive na selu, tvrdi Jurčić i savjetuje da hranu proizvedete sami.
Poslovica kaže - tko radi, ne boji se gladi. To vrijedi pogotovo u recesiji jer kućni budžet jako može popraviti činjenica da ne morate trošiti na hranu tako da zasadite vlastiti vrt.
No, dok ubire plodove truda svoga u zagrebačkim javnim vrtovima, Gojko kaže - teško će vas mali vrt spasiti.
"Na 50 kvadrata se ne može sigurno dobiti hrana da bi se moglo preživjeti jednu sezonu, a da ne govorin i cijelu godinu", kaže Gojko Brekalo iz Zagreba.
Zasadite vrt, suzdržite se od trošenja, napunite madrace. Učinite bilo što - samo nemojte ignorirati znakove s neba.