Posljednjih godina u Hrvatskoj raste potrošnja skupine lijekova namijenjenih liječenju anksioznih i depresivnih stanja, što mnogi stručnjaci, među ostalim razlozima, pripisuju ekonomskoj krizi kojoj se ne nazire kraj i sve lošijim socijalnim prilikama zbog kojih sve veći broj građana pomoć traži u lijekovima. Tako je prema podacima Hrvatske agencije za lijekove od 2009. do 2012. godine za 6,1 posto prosječno godišnje rasla potrošnja antidepresiva, a potrošnja lijekova za
Koliko teške socioekonomske prilike utječu na porast broja psihijatrijskih bolesnika u razgovoru za Zadarski list objašnjava dr. Darko Labura, zadarski psihijatar i subspecijalist forenzičke psihijatrije.
"Općenito razmatrajući svakako da socioekonomske prilike utječu na pojavu i pogoršanje psihičkih problema, pa posredno i na potrošnju anksiolitika i antidepresiva, no pitanje je u kojoj mjeri je to pogoršanje prisutno. S druge strane, neki od psihičkih poremećaja su konstante u pojavnosti, bez obzira na ekonomske prilike. Psihičke promjene koje su podložne utjecaju socioekonomskih prilika su anksiozno-depresivne reakcije, akutna reakcija na stres, poremećaji prilagodbe. Ovi poremećaji u preko 50 posto slučajeva prolaze sami od sebe, bez stručnog utjecaja. Oni koji ne prolaze bez stručnog utjecaja, potrebno ih je tretirati kod psihijatra, a tek pola od njih zahtijeva korištenje anksiolitika i antidepresiva i to u kraćem vremenskom razdoblju, od par dana do najviše dva mjeseca.
Socioekonomske prilike i neprilike, dakle, imaju utjecaja na pojavnost psihičkih smetnji i potrošnju anksiolitika i antidepresiva, ali ta povezanost nije eksponencijalna i nije tolika da bismo očekivali veliku potrošnju takvih lijekova", kaže zadarski liječnik.
Dr. Labura pojasnio je fenomen blagdanske i postblagdanske depresije koji danas pogađa sve veći broj ljudi, posebno usamljene osobe.
"U vrijeme velikih blagdana neki imaju viška slobodnog vremena, a drugi žure završiti poslove do kraja godine. Ukoliko slobodno vrijeme nemamo s kime podijeliti ili ga ne možemo kvalitetno ispuniti, normalno je da zapadnemo u depresivno raspoloženje. I oni koji žure da završe poslove mogu biti frustrirani i depresivni radi toga što sve nisu završili. Osobama inače sklonima depresijama u prosincu u vrijeme Božića, nameće se dodatni teret da su na neki način dužni biti sretni.
Najteže starijim osobama
Blagdanska depresija često zahvaća starije osobe koje su izgubile partnera ili im djeca stanuju daleko, zatim usamljene ljude koji žive u velikom gradu u kojem nema članova njihove obitelji, a koji nemaju puno prijatelja. Također, uzroci blagdanske depresije su i povećan stres, umor, nemogućnost provođenja vremena s članovima obitelji, nostalgija za proteklim blagdanskim proslavama, pretjerana komercijalizacija blagdana, promjena prehrane, promjena dnevne rutine i ritma. Simptomi pak blagdanske i postblagdanske depresije nalikuju kliničkoj depresiji i uključuju glavobolju, nesanicu, promjenu apetita, debljanje ili mršavljenje, razdražljivost, tjeskobu, pretjeran ili neprimjeren osjećaj krivnje, smanjenu sposobnost jasnog razmišljanja i koncentracije, smanjen interes za aktivnostima koje obično pružaju zadovoljstvo (seks, rad, druženje s prijateljima, hobiji, uobičajeni oblici zabave.)
Tegobe podijeliti s obitelji i prijateljima
Blagdanska depresija je obično kratkotrajna, te traje nekoliko dana ili tjedana prije, tijekom ili netom nakon blagdana. Kad prođe slavljenička euforija, simptomi se obično povlače", kaže dr. Labura.
Zaključuje da je za ovo stresno razdoblje godine za sve ljude najlakše ako tegobe podijelimo s obitelji, prijateljima, bliskim i dragim osobama. Važno je i usprkos bogatom blagdanskom stolu zadržati zdrave prehrambene navike, te redovito vježbati.
