Kurikularna reforma bila je nada koja je trebala "popraviti" hrvatsko školstvo te ga modernizirati i prilagoditi 21. stoljeću i tržištu rada. Reforma je počela prije više od godinu dana, a ono što se često u javnosti ne čuje, jest jedna poražavajuća činjenica - svake godine više od stotinu učenika prvog razreda osnovne škole padne razred. Postavlja se pitanje, tko je zakazao. HRT piše kako prvi razred u 2019. nije prošlo 125 učenika.
Marina Uher, pedagoginja iz OŠ Čazma, kaže da nije imala niti jednu takvu situaciju pa da je iznenađena tim podatkom. Učiteljica iz Osnovne škole Borovje u Zagrebu, Željka Zagorac, kaže da je pad prvog razreda "udarac na početku školovanja koji će djeca nositi cijeli život" jer "godinu dana nije malo". Dubravka Miljković, psihologinja sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta, kaže da se u svojoj praksi nije susrela s djetetom koje je nakon ponavljanja razreda zablistalo kao učenik.
Podaci koji nikoga ne zabrinjavaju
Ono što je još poraznije u cijeloj situaciji s prvašićima ponavljačima jest da ti podaci nisu od jučer, nego su tu godinama te nikoga ne zabrinjavaju. Kako javlja HRT, prije šest godina prvi razred palo je 136 učenika, a rekord drži školska godina 2015./16. kada su 154 prvašića morala ponoviti razred. Podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja, kada je riječ o županijama, kažu da je godinama najviše ponavljača u Međimurskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Učenici najčešće ponovno idu u sedmi, peti i zatim prvi razred.
Psihologinja Miljković za HRT objašnjava da prvi i svi niži razredi trebaju služiti tome da učenik stekne dobru sliku o sebi te da razumije u čemu je dobar, kao i ono u čemu bi se trebao potruditi. Objašnjava da je to zato što učenik na početku školovanja ne treba misliti da "za nešto nije". U državama koje imaju uspješan sustav obrazovanja, u najnižim razredima brojčano ocjenjivanje uglavnom ne postoji, a razredi se pogotovo ne ponavljaju. Kada se kod nas počne pričati o tome, tada se dežurni kritičari školstva dignu na noge. Učitelji očekuju promjenu jer je reforma školstva od ove školske godine obuhvatila i prve razrede.
Budući da škola treba imati, osim obrazovne, i odgojnu ulogu, djeci treba pružiti šansu napredovanja prema njihovim mogućnostima, a da tijekom toga ne padnu na prvoj stepenici svog školovanja.
'Nedopustivo je da učenici padaju prvi razred'
U Temi dana HRT-a ove šokantne podatke analizirali su prof. dr. sc. Majda Rijevac s Katedre za psihologiju zagrebačkog Učiteljskog fakulteta te prof. dr. sc. Zlatko Miliša s Odsjeka za pedagodiju Filozofskog fakulteta u Osijeku. Rijavec smatra da je nedopustivo i kako učenici ne bi smjeli ponavljati prvi razred.
"Argument je da oni nisu usvojili sve što treba pa će im biti teško ići dalje te je stoga bolje da gradivo još jednom ponove, rekla je i dodala kako istraživanja to ne potvrđuju, te da sva istraživanja u svijetu, koja su pratila učenike od prvog razreda pa sve do kraja školovanja, pokazuju da se jednu godinu nakon ponavljanja djeca poprave, ali iza toga ponovno slijedi pad", kazala je Rijevac.
Miliša smatra da bi se svi trebali zabrinuti jer je podatak o prvašićima koji padaju razred vrlo šokantan. Naglašava kako u Hrvatskoj imamo od pet do osam razreda i pet posto odlikaša, dok s drugih strana postoji ovaj poražavajući podatak o prvašićima koji padaju razred. Pita se kakvu poruku malom djetetu koje tek kreće u školu šalje učitelj koji ga sruši. Pita se zašto ne slijedimo skandinavske zemlje i njihovo opisno ocjenjivanje i ukazuje na to da je loš uspjeh djeteta, zapravo uspjeh lošeg nastavnika. Smatra kako bi ministarstvo trebalo redefinirati pojam uspjeha.
'Akademska zajednica je kriva za ovu situaciju'
Profesorica Rijevac kaže kako ne bi krivila učitelje i da je potrebno postaviti pitanje koliko je država spremna izdvojiti novca za obrazovanje. Kaže da je vidjela u inozemstvu kako u okviru škole postoji dobar tim psihologa, pedagoga, defektologa, liječnika, socijalnog radnika pa kada dijete ima problem, onda taj tim pronalazi uzrok tog problema i zajedno s učiteljem radi plan što će se raditi s tim djetetom. Kaže kako psiholozi kažu da je najvažniji zadatak škole da se svakom djetetu na početku školovanja omogući "ja to mogu" osjećaj. Miliša pak, s druge strane, smatra kako nije problem dijete koje ne voli školu, već dijete koje voli ovakvu školu. On krivnju svaljuje na akademsku zajednicu.
Imate nametnuti bolonjski sustav studiranja, s istom kurikularnom reformom, mimo znanja prakse i praktičara i sada se čudimo posljedicama. Reforma bi se trebala kretati iz baze, škola i fakulteta, no mi imamo uvijek nametnute obrazovne politike, pa se kontinuirano čudimo posljedicama, zato što smo naučili da se dirigentskom palicom mijenjaju obrazovne politike kako dođe koji ministar i to je stara stvar", ističe Miliša za HRT.
U zemljama u koje se želimo ugledati, naglašava Rijevac, ne postoji brojčano ocjenjivanje u prvim četirima razredima, zato što ocjena sama po sebi ne govori puno o djetetu. Kaže da je dijete mnogo kompleksnija mala osoba nego što se to može izraziti jednim brojem. Zaključak profesorice Rijevac jest da bi se trebalo zabraniti padanje prvog razreda, kao što je to zabranjeno u mnogim državama.
