22 godine poslije /

Kako je izgledala prva kolona sjećanja: 'Okupilo se 80-ak, govorili smo na traktorskoj prikolici...'

Kolona prepuna sjećanja, boli i svjedočanstava, 28 godina nakon pada grada prošetala je od bolnice do Memorijalnog groblja

18.11.2019.
19:40
VOYO logo

Hrvatska obilježava 28.obljetnicu pada Vukovara. 65 tisuća građana iz cijele Hrvatske koračalo je u koloni sjećanja, a tisuće ljudi odale su počast i žrtvama Škabrnje.

Kolona prepuna sjećanja, boli i svjedočanstava, 28 godina nakon pada grada prošetala je od bolnice do Memorijalnog groblja. Kakva je bila prva 'Kolona sjećanja', koja je krenula spontano od Hotel Dunav 1997. godine, prisjetio se Vlado Iljkić, pokretač i inicijator ovakvog načina obilježavanja žrtve Vukovara. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ovdje se okupilo 80-ak ljudi, govornica na kojoj su govornici uzimali riječ bila je traktorska prikolica s otvorenim stranicama", prisjetio se Iljkić koji kaže kako je ponosan na ono u što je kolona prerasla i što je postala. 

"Tada smo se odlučili, iako je još bilo prilično napeto vrijeme u odnosima sa Srbijom, otišli smo do drvene pijace, odnosno do Slavkove pekare i nakon toga, jedan je dio uspio otići i do Veleprometa. Jedna grupa branitelja okupljena oko Branka Borkovića i Danijela Rehaka otišla je do Memorijalnog groblja. Tamo su izvadili jedan drveni križ kojeg su na šarafe sastavili na licu mjesta i ukopali u zemlju. Sjećam se dva komada oštećenih betonskih blokova kojima smo to poduprli. Danas se na tom mjestu nalazi centralni križ Memorijalnog groblja", rekao je Iljkić gostujući u emisiji RTL Danas. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cilj ideje Vukovara kao mjesta posebnog pijeteta, dodaje, je osnažiti identitet Vukovara. 

"Vukovar treba staviti i u kontekst maloga garada, male države kao što je Hrvatska, ali i Europe. Ono što mogu reći je da Vukovar ima što dati svijetu, ali i Europa i svijet imaju što dati Vukovaru. Tu leži budućnost Vukovara. U Vukovaru ne postoji ljudsko pravo koje nije pogaženo i iz tih razloga u Vukovaru treba uspostaviti dom svjetkosg mira koji će okupiti sve one matrijale koji su doneseni u svrhu zaštite ljudskih prava i svrhu osude svih režima koji su ta prava narušavali. Tu bi trebalo prreseliti UN-ovu Akademiju, a Vukovar treba prerasti u međunarodni obrazovni centar iz područja humanističkih znanosti", dodaje. 

Bio bi to, kaže, Vukovar koji bi svjetu poslao plemenitu i antiratnu poruku. 

"Zato svi zajedno, s pripadnicima srpske etničke zajednice to moramo učiniti, prikazati zločince i da se u ratu ne mogu nekažnjeno činiti zločini", zaključio je Iljkić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo