"Originalna zamisao ne ide u smjeru povećanja premija za osobe s rizičnim ponašanjima, već smanjenja premija za osobe koje nisu izložene takvim rizicima za zdravlje. Osim pušenja, kao mogući rizični čimbenik u ovom kontekstu razmatrat će se nepravilne prehrambene navike i tjelesna neaktivnost koje dovode do pretilosti, povišenog krvnog tlaka i drugih komplikacija, te pretjerana konzumacija alkoholnih pića", objasnili su iz HZJZ-a.
Takav model različitih cijena polica dopunskog zdravstvenog osiguranja za sada nije razrađen i završen. Još uvijek se, navode, radi o mogućnosti koja bi mogla potaknuti osiguranike na zdraviji život i vlastito korigiranje štetnih navika.
Iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata komentiraju kako, generalno, ovakav model ne bi bio sporan jer se kod neobaveznog osiguranja može izračunati dodatni rizik, zbog kojeg bi uplata za te građane morala biti veća nego kod osoba koje nemaju taj rizični faktor, za razliku od obaveznog osiguranja gdje bi, upozorava predsjednica Udruge dr. Đula Rušinović Sunara, tako nešto bilo nedopustivo i diskriminirajuće.
Međutim, dr. Rušinović Sunara smatra i kako je ovo pitanje trenutno posve irelevantno i nepotrebna je rasprava o njemu, i to posebice, kako ističe, pred kraj mandata.
No, zdravstvene vlasti odlučne su u namjeri da nizom mjera, pa tako i cjenovnim razlikama u polici dopunskog osiguranja, krenu u poboljšanje zdravstvene slike nacije, što, dakle, podrazumijeva i aktivni pristup građana i brigu za vlastito zdravlje.
Ministarstvo je upravo u javnu raspravu uputilo Akcijski plan za prevenciju i kontrolu kroničnih nezaraznih bolesti od 2015. do 2020. godine, uz poruku ministra Varge kako zdravlje nacije nije samo briga zdravstvenog sustava, već se svaki od nas pojedinačno mora brinuti o svom tijelu.
Kronične nezarazne bolesti uzrok su 89 posto smrti i predstavljanju teret bolesti od 77 posto, a većina ih je povezana sa zajedničkim faktorima rizika na koje se može utjecati prevencijom, ističe se u spomenutom planu, na koji svi zainteresirani svoje primjedbe i prijedloge mogu dostaviti do 20. svibnja.
Trenutačno stanje u Hrvatskoj prilično je poražavajuće - predebela je četvrtina odrasle populacije, 60 posto ih ne sudjeluje ni u kakvom obliku tjelesne aktivnosti, a njih 27 posto ih puši.
Ministarstvo stoga predlaže poticanje tjelesne aktivnosti kod svih dobnih skupina, povećanje prostora za rekreaciju, povećanje poreza na duhan i alkohol, zabranu promoviranja alkoholnih pića i veću kontrolu prodaje alkohola, kao i veću podršku osobama koje žele prestati pušiti, uključujući i uvođenje besplatne telefonske linije za pomoć onima koji se žele riješiti cigareta te pokrivanje farmaceutskih proizvoda za tu namjenu zdravstvenim osiguranjem.
Europska iskustva pokazuju kako se preporučena razina dnevne aktivnosti može osigurati ako se na kraćim dionicama vožnja automobilom zamijeni hodanjem ili biciklizmom pa se u akcijskom planu ističe kako je nužno i kod nas stvoriti transportne i urbanističke uvjete kako bi što više Hrvata na posao odlazilo pješice ili na biciklu.
I to posebice jer zdravstvene ankete pokazuju kako su građani iz godine u godinu sve deblji, a računa se kako je debljina “krivac” za čak 20 posto troškova zdravstvene zaštite.
Shodno toj računici, moglo bi se reći da bi osobe sa zdravim navikama mogle plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje 20 posto jeftinije. Dopunsko sada iznosi 70 kuna mjesečno.
Plan je i pojačati učenje o zdravoj prehrani u školama, povećati konzumaciju voća kod školaraca te u školama uvesti svakodnevni 10-minutni program vježbanja, uz istodobno povećanje broja sati tjelesnog odgoja sa sadašnja dva sata tjedno.
Budući da se na prevenciju trenutno izdvaja dva posto proračuna zdravstvene zaštite, planira se osnivanje “Zdravstvenog fonda” koji bi osigurao financiranje implementacije i razvoja preventivnih programa, a predviđena je i jača suradnja zdravstvenog sustava, civilnog sektora i drugih resora Vlade, piše Slobodna Dalmacija.
