S najnovijim popuštanjem mjera, od ponedjeljka su otvorene i škole i vrtići. Osim prilično kontroverznih izjava, kojima se uglavnom sva odgovornost prebacuje na roditelje, javnost muče i epidemiološke mjere koje je djeci prilično teško objasniti. A ako se i uspije provesti, postoji opasnost da i samo provođenje mjera šteti djeci odnosno da zbog nametanja socijalne distance razviju strah ili čak i fobije.
'Neverbalna komunikacija je djetetu važna'
"Cilj je ranog i predškolskog odgoja cjeloviti razvoj djeteta kod kojega su njega, odgoj i obrazovanje neodvojivi i jednako važni. Dobar će odgojitelj osjetiti kada djetetu pristupiti, uzeti ga u krilo, zagrliti, dapače, ono što je djetetu od najveće važnosti je odgojitelj koji je osjetljiv i emocionalno na raspolaganju djetetu. To znači da djetetu pristupamo onoliko fizički blizu koliko djetetu treba, fizička distanca koju zauzimamo je oblik neverbalne komunikacije s djetetom koja je izuzetno važna za razvoj povjerenja, sigurnosti i osjećaja prihvaćenosti kod djeteta", ističe psihologinja Lahorka Jurčić za RTL.
Ne namećite pravila bez objašnjenja
Neki strahuju i kako bi zbog ponavljanja o važnosti pranja ruku i plašenja mikrobima djeca mogla razviti i patološki strah od klica, no psiholozi ističu kako je najvažnije djeci objasniti zašto pojačano pazimo na higijenu, a ne samo nametnuti pravilo iz straha i panike, a bez objašnjenja jer tada djeca zapamte paniku i strah, a ne i razlog, odnosno objašnjenje. Djeca znaju prepoznati roditeljski strah i paniku jer je to jedan od njihovih osnovnih bioloških mehanizama preživljavanja i zbog toga je važno razgovarati o osjećajima umjesto prikrivati ih.
Poštivanje mjera prevencije širenja koronavirusa u grupi djece niske kronološke dobi, kao što su djeca u vrtiću i razrednoj nastavi, svakako je veliki izazov, istaknula je za RTL psihologinja Marina Milković iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD):
"Djeca su zaigrana i spontana i teško im se pridržavati pravila poput održavanja fizičke distance. Odgovornost za funkcioniranje u odgojnim ustanovama u narednom razdoblju je prije svega na odraslima. Važno je osigurati mali broj djece u grupama i poštivanje mjera poput korištenja maski i češćeg pranja ruku od odraslih, dakle zaposlenih u vrtiću i roditelja".
'Djeca vole rutinu, predstavite im mjere kao igru'
Milković je naglasila i da ne možemo pretpostavljati razvoj specifičnih fobija, kakva je i mizofobija, niti loših posljedica za razvoj djece zbog pohađanja odgojnih ustanova u trenutačnim okolnostima jer ona ovise o nizu čimbenika. "Osim toga, to svakako neće olakšati stvari niti djeci niti nama odraslima. Ono što možemo jest potruditi se da djeca lakše prebrode ovo razdoblje. Jedna mogućnost je predstaviti djeci zaštitne mjere kao igru u kojoj jedni druge štitimo od koronavirusa i pazimo jedni na druge tako što primjerice izbjegavamo dodire i češće peremo ruke", rekla je.
Važan je i emocionalni ton kojim se djeci predstavljaju ovakve mjere i koji bi trebao biti podržavajući i optimističan, poručila je Milković. "Djeca ne bi trebala vrijeme provoditi u strahu i panici. Također, djeca su navikla da postoji određena rutina i ona im zapravo odgovara te se nova pravila mogu uklopiti u tu postojeću rutinu. Potrebno je naglasiti da je za to kako se djeca nose s teškoćama i koliko zastrašujućim percipiraju svijet oko sebe, ključno kako se nose odrasli u njihovoj okolini - primarno roditelji, a onda i odgajatelji - te koje verbalne i neverbalne poruke im o situaciji šalju", rekla je Milković.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
