Vrlo brzo u metropoli ponovno će zasjati i bista Ive Lole Ribara, sekretara Saveza komunističke omladine Jugoslavije. Bista bi uskoro trebala biti postavljena uz zagrebačku ulicu Prilaz baruna Filipovića koja je do 1991. nosila naziv ovog narodnog heroja. Najavio je to gradonačelnik Milan Bandić koji je u petak navečer u Gradskoj skupštini, zajedno s HDZ-om, ispunio ultimatum Neovisnih za Hrvatsku i uklonio ime maršala Tita iz Zagreba.
ZAGREB VIŠE NEMA TRG MARŠALA TITA: Hasanbegović: ‘Ovdje nikad neće sjediti titoistička većina’; Bandić: ‘Nije ovo povijesna večer’ "Od autora biste, poznatog kipara Koste Radovanija, bit će otkupljena prava za izradu identične biste " rekao je jučer Milan Bandić. Sam trošak otkupa prava na izradu Radovanijeve biste stajat će oko 40 tisuća kuna.
"Četnici su na Glamočkom polju ubili Ivu Lolu Ribara. On u Beogradu ima ulicu, a mi u Zagrebu trgamo glavu narodnom heroju" rekao je među ostalim Bandić. Osim biste, uredit će se i spomen-ploča u Žerjavićevoj 4, u kojoj se rodio Ivo Lola Ribar. Ploča je stajala do 1990. nakon čega je izbrisana.
No osim Loli Ribaru, kako piše Jutarnji list, ljudi bliski gradonačelniku Bandiću tvrde kako se razrađuje plan postavljanja i izrade bisti sedmorici sekretara SKOJ-a. Prema toj inicijativi, biste u Zagrebu trebali bi dobiti sekretari Josip Debeljak, Josip Kolumbo, Pavle Paja Marganović, Janko Mišić,Mijo Oreški, Pero PopovićAga i Zlatko Šnajder, sedmorica jugoslavenskih komunista koji su vodili Savez komunističke omladine Jugoslavije, pomladak Komunističke partije Jugoslavije u razdoblju između 1920. i 1930., dok ju je kralj Karađorđević zabranio. Svi su ubijeni u vrijeme šestosiječanjske diktature, a nakon Drugog svjetskog rata pokopani su u Grobnici narodnih heroja u Zagrebu.
Što mu je Masaryk skrivio?
No, mnogo je izvjesnije da će Hasanbegović vrlo skoro krenuti u preimenovanje onih ulica za koje on osobno smatra da nemaju što tražiti u glavnom gradu. Na prvoj sjednici svog odbora već je najavio kako će preimenovati ulice Vladimira Ranogajca koji je nakon Drugog svjetskog rata kao javni tužitelj, tvrdi Hasanbegović “potpisao bjanko stotine smrtnih presuda”, a vrlo lako je moguće da krene i u javnu kampanju micanja imena Masarykove ulice u centru Zagreba.
Tomáš Masaryk utemeljitelj i prvi predsjednik Čehoslovačke nakon raspada Austro -Ugarske dobio je svoju ulicu 1930. povodom Masarykovog 80. rođendana koji se u Hrvatskoj svečano slavio. Nakon uspostave tzv. NDH 1941., dobila je ime Milana Šufflaya da bi Masarykovo ime opet bilo vraćeno 1945. godine.
Masaryk malo kome smeta ( iako postoje oni koji tvrde da nikada ničime nije zadužio Hrvate, ili pak da je zagavorao stvaranje Jugoslavije nakon Prvog svjetskog rata), no oni koji bi htjeli preimenovati ulicu prije svega žele atraktivnu lokaciju u centru grada.
