U RTL Direktu gostovala su dvojica stručnjaka, dr. Dražen Jurković, epidemiolog i specijalist za javno zdravstvo, te dr. Stipan Jonjić, imunolog s riječkog Medicinskog fakulteta.
Jurković je kazao da unatoč velikim brojkama, u usporedbi s lani u ovo vrijeme, danas možemo biti opušteniji jer je 50 posto Hrvata cijepljeno.
"Svaka brojka nas treba brinuti, a pogotovo trendovi. Trend u proteklih 10 dana, broj zaraženih raste gotovo eskponencijalnom krivuljom. U posljednjih desetak dana imamo povećanje broja zaraženih s 2000 na 4000 učenika, gotovo za sto posto. Pune nam se bolnice. Manje je teško oboljelih, situacija je različita, ali covid odjeli se pune. Rezerve koje imamo polako popunjavamo i ako se rast nastavi, ravnatelji će morati mobilizirati djelatnike s drugih odjela, a onda bi mogli doći zahvati i hladni program koji se radi. Za sada bolnice uspješno to obavljaju", rekao je.
Najvećih postotak zaraženih je u radnoj dobi
Kaže kako je najveći postotak zaraženih u radnoj dobi. "Imamo 20 posto u toj populaciji učenika. To ne iznenađuje. Delta soj je invazivniji za ovu populaciju, s druge strane ide jesen. Oni koji znaju kako funkcioniraju svi respiratorni virusi, a ovo jest takav virus, u jesen boravimo više u zatvorenim prostorima, posebno su to škole gdje boravi veliki broj učenika. Prostorije se griju, ne zrače se, koncentracija virusa je veća", rekao je Jurković te dodao da je Vladina odluka o dva dana online nastave kompromisna odluka s obzirom na broj zaraženih učenika.
Jonjić je prognozirao hoće li rast biti eksponencijalan ili će se situacija smiriti. "Neće se to tako lako smiriti. Svi su preduvjeti da se to nastavi. Prekasno je da mjere počnu djelovati, valjda će se neke mjere uvesti. Prilično smo relaksirani, iznenađujuće kako smo slobodni u procjeni da je sve gotovo. Očekujem da će to rasti, a koliko dugo, vjerojatno će odgovorni poduzeti mjere koje će rezultirati manjim širenjem virusa. Postoje zakonitosti koje ne razumijemo kad je u pitanju širenje virusa, ali propustili smo prepoznati već ranije da stvari idu prema gore, mislili smo da neće, ali lani smo imali istu situaciju", smatra Jonjić.
Što ako napadne gripa?
Nadu daje činjenica da je starija populacija procijepljena, a mladi otporniji kad je u pitanju smrtnost od covida. Komentirao je što bi se dogodilo da dođe do vala gripe koju je najavio ECDC.
"Najvjerojatnije da se gripa nije širila su mjere protiv korone. Njima smo ograničili širenje korone, ali i širenja gripe. Ne bih volio da se obistini slutnja ECDC-a. Ako uvedemo kao društvo mjere koje će biti usmjerene za limitiranje širenja korone to bi trebalo djelovati i kod gripe. Što se tiče te koinfekcije, scenariji su različiti. Nema jasnih studija što će se dogoditi ako gripa dođe prije korone, ili obrnuto, nema dovoljno rezultata. I jedna i druga bolest su respiratorne i populacija koja je osjetljiva na koronu je osjetljiva i na gripu. Cijepite se, a i protiv gripe", rekao je Jonjić.
Jurković je komentirao potencijalno proširenje covid-potvrda. "Nismo imali pojavnost gripe, ali smo imali dobar odabir na cijepljenje. Covid-potvrde su da ste cijepljeni ili da ste covid preboljeli. One bi sigurno motivirale neke da se cijepe. Imamo procijepljenost manju sa zapada prema istoku i zapada prema jugu Europe. Uzroci su različiti. Neke zemlje pribjegavaju striktnim primjenama covid-potvrda, mi smo u tom dijelu relaksirani", kaže Jurković.
Famozni imunitet krda
Jonjić je objasnio zašto prokuženost više nije dovoljna da zaustavi epidemiju. "Zato što prokuženost, infekcija ovim virusom nije nikakvo jamstvo za taj famozni imunitet krda. Zato što je poznato da koronavirusi ostavljaju vrlo heterogen imunitet, vrlo često je ta imunost slaba, kratko traje…", kazao je.
"To su bile spekulacije. Najveći problem nam je, kad je u pitanju cijepljenje, ja to moram reći, jedna grozna nekonzistentnost. Bili smo nekonzistentni u komunikaciji s ljudima. Imali smo oprečne stavove od ljudi iz sustava. Tako da je to dovelo do nekakve konfuzije. I sad počinjemo pričati da je svatko od nas odgovoran. Ne može svatko biti odgovoran! Ne možete računati na odgovornost običnih ljudi! Oni čuju od ovoga, od onoga. Netko je rekao ovako, onako, Marko, Janko…", objašnjava.
Dakle, ne slaže se s Berošem koji tvrdi da su ključevi uspjeha u rukama građana. "Naravno da se ne slažem! Građani nisu odgovorni, odgovorni su oni koji vode sustav, bez obzira na to što nije lako. Ja znam da je većina od njih činila najbolje što je mogla, ali pogledajte što se dogodilo u Portugalu", kaže Jonjić.
'Odgovornost je na politici'
I tamo su imali problem sa slabim cijepljenjem. "Nije išlo kako treba i doveli su jednog čovjeka, ne znam što je bio, general ili pukovnik, i on je očito imao talent da motivira ljude, uzeo je volontere i oni su dosegli sada mislim 85 posto. Tu su već u kategoriji nečega gdje bi mogli početi razmišljati o imunitetu krda koji nije fiksan, jer ova bolest se širi i kod imunih, ali još uvijek govorimo o zaštiti populacije", navodi.
"Mi smo vrlo daleko od toga. Imamo to što imamo. Mi smo se opustili, mi smo se hvalili kako imamo blage mjere, što nam je ljeti palilo. I hvala Bogu da je, ekonomija je cvala i to je u redu. Ali smo morali negdje u rujnu stisnuti pipu i reći, e ljudi, sad je dosta, sad se moramo naučiti da na jesen neće biti tako. Na kraju krajeva, epidemiolozi imaju alate… Predviđanje nije tako jednostavno, ali nije bilo baš nemoguće predvidjeti da ovo neće ići blago. Mislim da je to na politici", smatra.
Jurković je na kraju komentirao izjave Gordana Lauca koji tvrdi da se mlađi ne trebaju cijepiti. "Ima previše kakofonije u javnosti, šalju se zbunjujuće poruke, ali je činjenica da je ministarstvo nabavilo dovoljno cjepiva, da se svatko može cijepiti. Moja poruka je, malo ću modificirati onaj slogan… Misli ti na sebe pa se cijepi, misli ti na svoje bližnje, a u konačnici misli i na druge. Možda da idemo na taj način, jer ja ne znam boljeg načina od cijepljenja da se prekine ova epidemija", zaključio je.
