Zagrepčani će požar na Jakuševcu pamtiti vrlo dugo, a sudeći prema analizama, srpanjski požar mogla bi zapamtiti i pluća stanovnika metropole. Naime, bez obzira na to što su iz Grada govorili da je sve u redu i da građani ne trebaju strahovati od zagrebačkog zraka nakon požara, to čini se nije baš bilo tako jer su stanovnici udisali otrov. Koje su dugoročne posljedice nije poznato, no krenimo redom.
Dva mjeseca nakon požara na Jakuševcu u javnost su isplivali dokumenti koji pokazuju da su informacije o tome što je točno gorjelo bile netočne. Prema pisanju 24sata, koji se poziva na novoobjavljene dokumente, Grad Zagreb uopće nije mjerio štetnije tvari koje su se oslobodile u zrak. Riječ je o dioksinima i furanima koji su i kancerogeni, a i štetni su za reproduktivno zdravlje. Toksikolog Franjo Plavšić kaže da su u tom požaru oslobođene znatne količine spomenutih spojeva te smatra da je ponašanje Grada sramotno.
Grad tvrdio da je gorjelo samo drvo što nije istina
Malo nakon 19 sati, 24. srpnja, buknuo je požar na Jakuševcu te je gorio cijelu noć, a gasilo ga je čak 130 vatrogasaca. Jutro nakon požara, stanovnici jugozapadnog dijela Zagreba probudili su se u dimu i gustom smdrljivom smogu. Gradski Ured za hitne situacije kazao je da gori reciklažno dvorište i otpadno drvo i namještaj u njemu. Upravo je to navelo građane da misle kako se u zraku ne nalazi ništa opasno. No, kako piše 24sata, nije istina da je gorjelo samo drvo. Nije gorjelo reciklažno dvorište nego otvoreni deponij u kojem je otpad trebao biti razvrstan.
Službeni odgovor Grada Zagreba kaže da je na platou bilo više od sedam tona guma, preko 16,5 tona plastike, više od 41 tonu metala, 1271 tonu glomaznog, nerazvrstanog otpada i 1300 tona drva. Kada tako gori sve i svašta, u zrak se ispuštaju velike količine vrlo štetnih dioksina i furana, što je za 24sata potvrdio i toksikolog Plavšić. K tome, oslobađaju se i teški metali kao što je primjerice živa. Nažalost, nikada nećemo saznati koliko ih je završilo u plućima građana.
Nisu analizirali pepeo
Gradskom zasupniku Renatu Peteku Grad je službeno odgovorio da Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" nije obavljao analize uzoraka zraka na furane i diokside zato što ne posjeduje kapacitete za izuzimanje i analize uzoraka na navedene parametre. To znači da nisu niti pokušali analizirati zrak na najotrovnije tvari. Ono što je Zavod analizirao su štetni plinovi - ugljikov monoksid, sumpor dioksid, ugljikov dioksid, dušikov oksid, dušikovi oksidi i formaldehide, a oni su bili ispod dopuštenih paramatera. Međutim, idućeg jutra količina lebdećih čestica bila je sedam puta veća od dopuštene. Lebdeće čestice zapravo su pepeo od izgorjelog otpada.
"Kad sam vidio rezultate rada i mjerenja, bio sam jako nezadovoljan. Pa oni su mjerili plinove, a nisu analizirali pepeo koji je bio u zraku. Samo Bog zna što su sve građani udisali. Te lebdeće čestice, odnosno pepeo, trebalo je analizirati na teške metale te dioksine i furane. Dioksini i furani nisu opasni samo kad ih se udahne, oni su kronični problem. Mogu pospješiti kancerogene bolesti i utjecati na reproduktivno zdravlje. Sav taj pepeo je pao i na zemlju i štetne tvari će možda i preko biljaka opet ući u tijelo ljudi i životinja", kaže toksikolog za 24sata.
Gradske službe uopće nisu građanima rekle da zatvore prozore
Toksikolog Plavšić, inače bivši višegodišnji ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju, kaže da se analiza dima na dioksine i furane mogla napraviti i zato opovrgava tvrdnje Grada Zagreba.
25.07.2019., Zagreb - Pogled na Novi Zagreb u dimu jutro nakon velikog pozara na Jakusevcu. Photo: Igor Soban/PIXSELL
"Pa mi smo još prije 20 godina sakupljali uzorke i slali ih na analizu u Beč. Danas u Hrvatskoj postoji niz privatnih tvrtki koje su to mogle napraviti, osobno znam jer sam bio prisutan kad su, primjerice, rađene analize za Cemex u Dalmaciji ili spalionicu u Dugoj Resi. Oni se takvim tvrdnjama opasno igraju i sa zdravljem građana, ali i s ugledom struke. Građani su morali znati što su udisali kako bi se moglo bez dvojbe reći je li bilo opasnosti, u kojoj mjeri i što se treba poduzeti. Danas je nemoguće naknadno izmjeriti što je sve oslobođeno požarom", kaže Plavšić te dodaje da količina opasnih tvari ovisi o temperaturi požara, trajanju požara te količinama koje su gorjele, ali da to građani nikada neće saznati zbog propusta Grada.
Jakuševčani tražili mjerenje štetnih čestica, ali im to nije dopušteno
Predsjednik Mjesnog odbora Jakuševac, Renato Vrban, kaže da su na sjednicama mjesnog odbora tražili od Grada mjerenje štetnih čestica, ali da im to nije ispunjeno. Kaže da izvještaje dobivaju sa zakašnjenjem, a ne u realnom vremenu. Pitanje je bi li požar buknuo da se po najvećim vrućinama na Jakuševcu nije nakupilo toliko tisuća tona glomaznog neodvojenog i izmiješanog otpada. Inače, Zagrebački holding ima ugovor da tvrtka CE-ZA-R d.o.o., u vlasništvu Petra Pripuza, preuzima glomazni otpad. Upravo je Pripuz optužen sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem i drugima u aferi Agram za koju suđenje još traje.
25.07.2019., Zagreb - Renato Vrban, nacelnik opcine Jakusevac. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
U odgovoru Grada koji je dobio zastupnik Petek jasno je navedeno da glomazni otpad od sredine svibnja do početka srpnja zbog isteka ugovora nije predavan tvrtki CE-ZA-R. Prema informacijama 24sata, problem je bio u cijeni što indirektno potvrđuje i odgovor Holdinga. Pripuzova tvrtka nije htjela preuzimati otpad po cijeni 660 kuna za tonu, dok je Zagrebački holding potvrdio da je nova cijena tone otpada 1320 kuna.
