Stručnjaci za političku komunikaciju i medije Krešimir Macan i Aleksandra Kolarić ocijenili su da će na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj imati utjecaja ono što se zbiva diljem svijeta, trend rastućeg nacionalizma i populizma, no kako više od toga treba brinuti da se do pobjede ovdje stiže i krađom glasova.
"Ne mogu to dokazati no vjerujem da su protekli predsjednički izbori (u Hrvatskoj) pokradeni", izjavio je Macan na tribini održanoj nakon projekcije filma "Na rubu" upriličenoj u okviru Film festivala ljudskih prava u Zagrebu.
Taj američki dokumentarac kojega je režirala i za njega scenarij pisala Alison Klayman na ubitačan način secira Stevea Banona, političkog i medijskog stratega koji je osigurao ključnu ulogu u izboru Donalda Trumpa za predsjednika SAD.
Banon je radi ovog filma dopustio redateljici da sudjeluje u nekima od njegovih aktivnosti koje su se odvijale iza zatvorenih vrata a Klayman je to znalački iskoristila kako bi ponudila osebujni portret osobe koja sebe vidi sudionikom Božjeg projekta čiji je krajnji cilj rušenje postojećeg političkog sustava i institucija.
"Mržnja i bijes su pokretačka snaga", kazat će Banon potpuno mirno u jednoj sceni tijekom filma ogoljavajući do kraja način na koji on, bez obzira na posljedice, manipulira bijedom i nesrećom prosječnog frustriranog i zaboravljenog Amerikanca koji je svojim glasom doveo Trumpa u Bijelu kuću.
Macan će pak nakon projekcije filma kazati kako je uvjeren da će Trump dobiti i drugi mandat, bez obzira na činjenicu da mu je vlast uzdrmana na proteklim izborima za američki Kongres kao i pokretanjem postupka opoziva.
"Evo ja sada projiciram da će tako biti", kazat će ovaj stručnjak za odnose s medijima i političku komunikaciju koji je bio aktivnim sudionikom kampanja za parlamentarne izbore u Hrvatskoj što su ih vodili najprije pokojni Ivica Račan, a potom i Andrej Plenković u natjecanju za svoj prvi do sada premijerski mandat.
Film "Na rubu" prikazan je pred zagrebačkom publikom u sasvim prikladno vrijeme kada se zahuktava kampanja za predsjedničke izbore u Hrvatskoj.
Dio filma posvećen je Banonovim nastojanjima da se, nakon što ga je Trump izbacio iz svog tima, posveti jačanju desničarskih i nacionalističkih stranaka unutar Europske unije ne bi li tako potaknuo uspostavu pokreta koji će na sličan način kao što je to sadašnji stanar Bijele kuće učinio u SAD, pokrenuti populističku revoluciju na Starom kontinentu.
Film dokumentira kako Banon pri tome koketira s cijelom galerijom političara od Britanca Nigela Faragea, žestokog zagovornika Brexita pa do opskurnih likova iz krugova bliskih Marine le Pen, Mateu Salviniju ili stranci Švedskih demokrata koja otvoreno promovira rasistička načela.
Tko će pobijediti?
No kako Banon u tim svojim nakanama da na proteklim izborima za Europski parlament načini tektonski poremećaj i omogući ekstremnoj desnici preuzimanje nadzora nad cijelim projektom Unije nije uspio, za Hrvatsku ostaje najzanimljivije pitanje jesu li ti njegovi napori imali kakvog učinka na njezinom tlu.
Macan je ustvrdio kako je Banon bio u Hrvatskoj i tražio različite ljude s kojima bi razgovarao o svom projektu. Ističe kako u tome nije želio sudjelovati, no i on i Kolarić suglasili su se kako su neki u Hrvatskoj u Banonu našli svoj uzor te su ako ništa drugo "pokupili njegove alate".
"To bi u našem slučaju bio Velimir Bujanec", izjavila je Kolarić.
Macanovo je tumačenje kako je dokaz tomu činjenica da je upravo Bujanec bio taj koji je "izmislio" Miroslava Škoru kao predsjedničkog kandidata.
Kako je pojasnio, učinio je to na način da ga je najprije osobno promovirao u emisijama koje vodi a ta se kampanja potom kapilarno protegnula kroz mrežu regionalnih televizijskih postaja koje su takve emisije preuzimale.
Apsurdno je kako je u biti riječ o postajama koje je, kako je rečeno, uspostavio i uglavnom ih financira HDZ a one sada promoviraju kandidata koji je protivnik aktualnoj predsjednici i ujedno kandidatkinji te stranke.
Upravo tu ima stanovite sličnosti s onim što je u SAD-u uradio Banon koristeći medije na novi, do tada nepoznati način umrežavajući marginalne izvore poput portala s miminalnim čitateljstvom u piramidu na čijem se vrhu onda našao Fox News.
U slučaju Hrvatske Bujanec i njegovi istomišljenici također su "hakirali sustav", ocijenio je Macan.
Temeljno pitanje na koje bi svi željeli odgovor odmah je tko će onda pobijediti na predstojećim izborima za predsjednika Hrvatske.
Macan kaže kako unatoč anketama pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović nipošto nije zajamčena. Uđu li u drugi krug ona i Škoro, tu bi "moglo biti svašta". Sraz Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića u drugom krugu po sadašnju bi hrvatsku predsjednicu mogao biti povoljniji no i tu bi njen izborni stožer morao biti oprezan.
Kolarić je ponudila interpretaciju po kojoj bi najveće iznenađenje mogao prirediti Dario Juričan alias Milan Bandić koji je također uspio prikupiti potrebni broj potpisa za kandidaturu i natječe se pod ironičkim sloganom "korupcija svima".
"On je jedini koji na autentičan način govori ono što političari stvarno rade", kazala je Kolarić dodajući da Juričan ne može pobijediti, no svojim prosvjednim nastupom može animirati birače da glasuju na nepredvidivi način.
No u cijelom tom sustavu i dalje ostaje činjenica kako je način biranja predsjednika problematičan jer su problematične odredbe zakona po kojima se taj proces vodi.
Macan i Kolarić su upozorili na činjenicu da biračke odbore, njih na tisuće, postavljaju županijske vlasti a ne stranke što otvara silnu mogućnost zloporaba ukoliko nema učinkovitog nadzora, odnosno dovoljnog broja promatrača. Učinkovitog pak nadzora nema bez "stranačkog pješaštva", kako je pojasnila Kolarić dodajući kako je to bio problem Ive Josipovića na drugim izborima jer ga SDP nije podržao na odgovarajući način svojom infrastrukturom.
Sve se svodi na to da - kad promatrač ode makar na pet minuta na toalet - članovi biračkog odbora kada su bez nadzora mogu učiniti što god žele pa i ubaciti u kutije glasačkih listića koliko stignu, a imena birača koji uopće nisu glasovali jednostavno zaokružiti.
Macan vjeruje kako je upravo to "tajna" koja je Grabar-Kitarović dovela na Pantovčak u drugom krugu natjecanja s tadašnjim predsjednikom Josipovićem kojega je pobijedila s razlikom nešto većom od 30.000 glasova no to je, kako je istaknuo, vrlo teško dokazati pa je jedini način da se to spriječi mijenjati zakon iako je za to kasno na ovim izborima.
Na pitanje što bi ipak savjetovao sadašnjoj predsjednici kako bi pobijedila, rekao je: "Poručio bih joj da manje pjeva i da daje što manje intervjua".
