Izvoznici koji su posljednjih godina glavni pokretači domaće ekonomije već se dulje žale kako gube novac na tečaju kune. I zato su sada očekivano najsnažniji zagovornici što bržeg uvođenja eura.

Skoro pola milijuna wc sjedala na godinu proizvede se u Ivaniću. Većina se prodaje izvan Hrvatske uglavnom za eure. Euri se moraju promijeniti u kune pa vlasnik gubi na tečajnoj razlici. To je glavni razlog zbog kojega je vlasnik tvornice Ivanićplast, kao i većina izvoznika, zagovara što brže uvođenje eura.

"Osobno mislim da je to odlična ideja i mi jedva čekamo da se uvede mi smo izvoznik koji izvozi 83 posto svoje proizvodnje i konverzija valuta, pa preračunavanje iz dolara u eura u kunu mislim da je gubitak vremena", rekao je Vitomir Klasić, predsjednik Uprave Ivanićplast.

No, vremena za uvođenje eura još ima, službeni europski mehanizam prilagodbe Hrvatska bi trebala stupiti tek 2020. A tek nakon prilagodbe, koja može trajati godinama, euro će zamijeniti kunu. Izvoznici kažu da će euro poništiti rizik izvoza i tečajnih razlika te smanjiti trošak kapitala.

"Ono što je najbitnije za hrvatske izvoznike da dobijmo garancije da će taj proces trajati što kraće i da će se učiniti svi napori od hrvatske Vlade i HNB-a i drugih ako je potrebno da Hrvatska uđe u Eurozonu", govori Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar.

"Ja nisam baš tako optimističan s ovom situacijom oko Agrokora da neće biti nekih velikih potresa, ali vidjet ćemo. Mi kao izvoznici vapimo godinama za promjenom tečaja i gubimo jedan značajan dio profita na tečajnim razlikama", izjavio je Mislav Bezmalinović, predsjednik Uprave Sardine.

Najoptimističnije procjene predviđaju da bi Hrvati u eurima mogli početi plaćati 2023. godine.