Japajakalo, zadnji komunist u Splitu, naš Tolstoj i onaj za kojeg ni ćuko nije glasao ili, pak, bomba koja hoda, Titov pitomac, rugalo i proruska marioneta. Frcale su uvrede u debati između predsjedničkih kandidata Zorana Milanovića i Dragana Primorca na javnoj televiziji, a gotovo iz minute u minutu prozivali su jedan drugog doslovno da lažu, muljaju, ne govore istinu.
"Gospodin Milanović je prešutio jednu stvar iz njegove vlade koja je katastrofalna...", počeo je u jednom trenutku Primorac. "Ovo je lažno", odgovorio je Milanović.
Primorac je u svojoj borbi izgovorio čak opomenu: "Kaže zakon - tko širi lažne vijesti može ići na 30 dana u zatvor."
"Prljavi igraju prljavo. To da sam protiv naoružavanja je laž", uzviknuo je Milanović u jednom trenutku i gradirao svoje prozivke do "monumentalne laži". Branio se i Primorac pa izgovorio: "Zašto onda lažete oko Ukrajine?"
Debata u utorak bila je protkana međusobnim prozivanjem tko govori istinu, a tko podmeće. Stoga smo odlučili u RTL Detektoru provjeriti neke od njihovih tvrdnji.
'Pričali ste za crkavicu'
Milanović je tako o Primorcu izjavio: "Predavali ste pred Miloradom Dodikom u svibnju prošle godine u organizaciji Komore Republike Srpske i beogradskog EXPO-a za neku crkavicu. Držali ste motivacijski govor. Dakle, postoji cijela plaketa i dokazi za to. Dodik je govorio pola sata prije Vas. On mi je to rekao. Srušio se od smijeha. To ste Vi. Dakle, ovdje ćete agitirati i huškati protiv Srba. Prosrpski nije probeogradski. A tamo ćete za crkavicu pričati nešto što nitko ne sluša."
Primorac mu je na to odgovorio: "Dakle, kad to kažete vezano za Dodika - ja sam držao predavanje kao znanstvenik. I lipu za to nisam dobio, njega nisam ni vidio - provjerite. Znate koliko ste izgovorili neistina večeras. Pazite, ni lipu."
Obratili smo se samim organizatorima Jahorina ekonomskog foruma koji su nam potvrdili - Dragan Primorac za predavanje nije dobio nikakav honorar. Štoviše, sam je pokrio i putni trošak.
Dakle, Milanović nije govorio istinu kad je rekao da je "Primorac za crkavicu predavao."
Iz Jahorina ekonomskog foruma odgovorili su nam:
"Strukovno udruženje Ekonomski forum iz Banje Luke organizator je ovog foruma koji je prepoznat kao vodeća platforma za diskusije o ključnim ekonomskim i društvenim izazovima na našim prostorima s ciljem jačanja regionalne suradnje i integracije. Prošlogodišnji forum "JEFT 2024" okupio je više od 600 sudionika iz 15 zemalja, uključujući šefove država, ugledne znanstvenike, ministre i uspješne poduzetnike. Diskutiralo se o temama poput jedinstvenog regionalnog tržišta, zelene agende, perspektiva umjetne inteligencije, demografije, održive poljoprivrede i mnogih drugih.
Centralni panel pod nazivom "Zapadni Balkan – dugoročni pravci razvoja" bio je posvećen regionalnoj stabilnosti, znanstvenim i tehnološkim postignućima te ekonomskom napretku.
Posebno mjesto na prošlogodišnjem Jahorina ekonomskom forumu zauzeo je motivacijski govor prof. dr. Dragana Primorca, koji je u svom izlaganju naglasio nužnost građenja međusobne tolerancije i povjerenja među svim narodima kao temelja za stabilnost i napredak regije. Svojim nadahnutim i pacifističkim tonom, prof. dr. Primorac uspio je privući pažnju i osvojiti simpatije svih prisutnih, inspirirajući ih na dublje razmišljanje o važnosti regionalne suradnje i zajedničkih napora ka budućnosti ispunjenoj prosperitetom.
U govoru je izuzetno pohvalno govorio o svojoj zemlji, Republici Hrvatskoj, ističući važnost razvoja znanosti u njoj te spomenuo značajna znanstvena dostignuća kojima se Hrvatska može pohvaliti. Profesor Primorac je sa svojim velikim entuzijazmom promovirao otvorenost Hrvatske za suradnju sa svim zemljama regije. Njegova poruka bila je jasna i snažna – kroz zajedništvo i uzajamno uvažavanje moguće je ostvariti uvjete za održivi razvoj cijele regije.
Posebnu vrijednost njegovom doprinosu ovom forumu dodaje činjenica da je sudjelovanje prihvatio bez ikakvog honorara i naknade za putne troškove, što na najbolji način oslikava njegovu iskrenu posvećenost idejama tolerancije, suradnje i zajedničkog prosperiteta."
'Odnos zaposlenih i nezaposlenih - objasnite!'
U debati su predsjednički kandidati iznosili i tvrdnje vezane za ekonomiju. Tako se Primorac dotaknuo pitanja odnosa zaposlenih i nezaposlenih.
U debati je Dragan Primorac rekao: "Ali dok je Zoran Milanović bio premijer, imali smo četiri zaposlena na jednog nezaposlenog, a sada imamo u prosjeku 20 zaposlenih na jednog nezaposlenog. Molim vas objasnite to - evo, uzmite moje vrijeme," rekao je Dragan Primorac.
Provjerili smo istinitost ove tvrdnje koristeći se podacima Državnog zavoda za statistiku koji su javno dostupni.
Provjerili smo:
Podaci govore da se odnos zaposlenih i nezaposlenih mijenjao tijekom godina pa je u prvoj godini mandata Zorana Milanovića (premijer je postao u prosincu 2011.) broj zaposlenih od siječnja do prosinca te godine bio 1.411.238, dok je prosječan broj nezaposlenih bio 305.333. IZVOR: Godišnjak Državnog zavoda za statistiku str. 13. i 15.
Prosječan broj zaposlenih u 2011.:
)
Zaposlenost.PNG
Prosječan broj nezaposlenih u 2011.
)
Nezaposlenost 2011..PNG
Kada se usporede zaposlenost i nezaposlenost, daj odnos je 4,6:1.
Godine 2012. broj zaposlenih bio je 1.395.116, a nezaposlenih u prosjeku 324.324. Ispada da je njiho odnos bio 4,3:1. (Izvor: DZS Godišnjak za 2012., strane 11. i 12.)
Godinu kasnije, 2013. zaposlenost je bila 1.364.298, dok je nezaposlenih u prosjeku te godine bilo 345.112 pa je odnos bio 3,95:1. (Izvor: DZS Godišnjak za 2013., strane 12. i 14.)
Godine 2014. zaposlenost je bila 1.342.149, a nezaposlenost 328.187, a odnos je bio 4,08:1. (Izvor: DZS Godišnjak 2014.)
Godine 2015. zaposlenost je bila 1.356.568, a zaposlenost 285.906 pa je odnos bio 4,7:1. (Izvor: DZS Godišnjak 2015. 14. i 15.)
Godine 2016. zaposlenost je bila 1.390.419, a nezaposlenost 241.860 pa je odnos bio 5,7:1. (Izvor: DZS Godišnjak 2016. str. 14. i 15.)
Ako se uprosječe ovi podaci iz vremena Milanovićeva mandata, ispada da je u prosjeku na 4,5 zaposlenih bio jedan nezaposlen.
Ovako to izgleda prema najnovijim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku za treće tromjesječje 2024.:
"Prema Anketi o radnoj snazi, procjenjuje se da je u trećem tromjesečju 2024. u Republici Hrvatskoj bila 1.691.000 zaposlenih osoba. U istome promatranom razdoblju broj nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj iznosio je 88.000."
Ako se usporedi, to je odnos 19,2:1.
