Hrvatska je na 60. mjestu od ukupno 63 ekonomije na ljestvici svjetske konkurentnosti, ocijenio je švicarski Institut za razvoj poslovnog upravljanja. Stagnacija je to u odnosu na prošlu godinu, a od Hrvatske su, uz ostale, bolje Slovenija, Bugarska, Rumunjska.
Rezultati na ljestvici odnose se na vrijeme prije epidemije koronavirusa, što znači da bi rezultati za 2020. godinu mogli biti još i gori.
Nogometnim rječnikom - na ljestvici najkonkurentnijih svjetskih gospodarstava borimo se za opstanak, a Mongolija nam opako puše za vratom. Za ekonomskog analitičara Damira Novotnija to nije iznenađenje.
Nismo prilagođeni
"Naš ekonomski sustav jednostavno nije prilagođen najboljoj europskoj praksi, porezni sustav nije prilagođen najboljoj europskoj praksi i jednostavno investitori zaziru od ulaska na tržište koje je njima netransparentno i jednostavno nepoznato", rekao je Novotny.
Na ljestvici u odnosu na prošlu godinu nismo pali, jer s trećeg mjesta od dna nemamo baš kamo, ali nismo ni napredovali. Ocjena švicarskog Instituta za razvoj poslovnog upravljanja koja nas svrstava na 60. mjesto nije zabrinula ministra gospodarstva.
"Dvije relevantne liste koje mjere konkurentnost je globalni ekonomski forum i Doing buissnes. Pričekat ćemo rezultate obadvije ljestvice pa ćemo onda komentirati", kazao je ministar Darko Horvat.
Reforme, reforme, reforme
Horvat ne smatra relevantnom ljestvicu instituta kojem je hrvatski partner Nacionalno vijeće za konkurentnost, čiji je, pak, Horvat član. Drugi član tog vijeća rezultatima ipak pridaje značaj i nudi recept za poboljšanje konkurentnosti.
"Pa ničim drugim nego, naravno, provedbom određenih vrsta reformi koje će značiti poboljšanjem horizontalnog okvira za uvjete poslovanja. Znači, ono što cijelo vrijeme govorimo, propagiramo, a i na neki način radimo. Ali očito moramo biti još brži i uspješniji po pitanju i poreznog, i neporeznog i administrativnog rasterećenja."
Metodologija istraživanja bazirana je na četiri faktora konkurentnosti: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, koristeći pritom 20 indeksa, 5 za svako područje.
Nismo ni blizu najboljima
U tim rubrikama, očekivano, nismo ni blizu najboljim ekonomijama Singapura, Danske, Švicarske i Nizozemske. Ali ispred nas su i Češka, Slovenija, Bugarska i Rumunjska. Sve te zemlje su puno brže izišle iz tranzicije i prilagodile se zapadnoeuropskim ekonomijama, tvrdi Novotny.
"Obrazovanje, smanjiti regulaciju, prilagoditi ekonomski sustav najboljoj praksi europske unije i tada ćemo privući investitore. To je Češka napravila početkom tranzicije. Slovenija je to napravila prije desetak godina i privukla veliki broj ulagača", zaključio je.
