Tek mu je trideset i jedna godina, a prepun je odličnih poslovnih
ideja kojima pomaže u spašavanju svijeta. Marko
Kozjak iz Zagreba zarađuje spašavajući hranu i radi za
"zero waste" budućnost u kojoj neće biti toliko bačene
hrane.
Svatko od nas prosječno u smeće baci 75 kilograma hrane godišnje. To je rezultat istraživanja koje je za potrebe svog doktorata nedavno provela dr.sc. Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane.
Najviše se bacaju voće i povrće, ali i mlijeko i mliječni proizvodi, stoji u njenom istraživanju. Međutim, bacaju se i tone hrane koje su ispravne za jelo.
Osnutak tvrtke
Marko Kozjak je u svibnju prošle godine, zajedno sa svojim partnerom Nikolom Vidom, osnovao tvrtku VeeMee (Vi-Mi). Ona se bavi spašavanjem hrane od bacanja. U zadnjih šest mjeseci, tvrtka je od bacanja već spasila više od sto tona hrane, ali i zbog dobro posložene logistike u prijevozu robe, spriječila je nastanak 12 tona CO2 koji bi inače završio u atmosferi, piše Novi list.
Kozjak je završio Srednju tehničku školu u Zagrebu, a već je tada razvijao neke projekte za čiju realizaciju nije imao novaca.
"Onda sam, u svojim ludim mladalačkim danima u ruke uzeo Nietzschea i zaljubio se u filozofiju, te završio filozofiju i religiologiju. Nakon fakulteta sam, jer su me oduvijek zanimali i prodaja i pregovaranje, završio u prodaji voća i povrća, napredujući od asistenta do menadžera u jednoj, i direktora u drugoj firmi. Tu sam jako dobro upoznao sve rupe u sustavu – od problema s nabavom, preko prijevoza robe, do logistike, te odlučio pokrenuti tvrtku koja će upravo te 'rupe' popravljati", kazao je Marko.
Predviđali mu neuspjeh
Mnogi su mu predviđali neuspjeh, ali bili su u krivu. Razvio je sustav za spašavanje hrane, ali VeeMee radi još nešto jako korisno - spaja kupce i proizvođače preko platforme na kojoj, skeniranjem QR koda na proizvodu, kupac može vidjeti sve informacije koje ga o proizvođaču zanimaju.
Njegovom se platformom koristi oko 1.100 hrvatskih OPG-ova i drugih proizvođača, a kupac u bilo kojem trenutku može željeni OPG i posjetiti i vidjeti gdje nastaje hrana koju jede.
No, drugi važni dio Markovog i Nikolinog posla je upravo spašavanje dobre hrane od bacanja na otpad.
"Kad neka roba od proizvođača stigne u centralno skladište nekog trgovačkog lanca, zbog određene greške bit će, sva, vraćena proizvođaču ili će biti poslana na otpad. U 70 posto slučajeva zbog pogreške u ambalaži, na deklaraciji, zbog tiskarske greške LOT broja i slično, a u 30 posto slučajeva zbog neke nepravilnosti na samoj robi, primjerice zbog malog dijela nagnječene robe i slično. To ne znači da ona nije dobra za jelo nego da dio neke isporuke, dva do tri posto robe, ima neko oštećenje, i cijeli će šleper, dakle i potpuno ispravne, kao i robe s oštećenjem, biti vraćen natrag proizvođaču – u neku daleku zemlju izvoza. Bit će bačena", kazao je Marko za Novi list.
Kazao je da su oni u kontaktu s proizvođačima, primarno uvozne robe, jer u Hrvatskoj taj sistem još nije dovoljno prepoznat, te robu preuzimaju na skladište svojih partnera.
"Tamo ju ili prepakiravamo, ako je problem u ambalaži i slično, ispravljamo tiskarske greške – uglavnom činimo bilo što potrebno da se isporuka uskladi sa zakonom i u roku od 24 sata pošalje u trgovine na prodaju. Ako je pak riječ o robi čija su oštećenja veća i jasno nam je da bi povratak u trgovinu trajao i duže od jednog dana, prodajemo je food outletima ili veletrgovcima", objasnio je Marko.
Spasili više od 100 tona hrane
VeeMee je u samo šest mjeseci aktivnog rada, spasio oko 90 posto takve robe, koja je, "popravljena", poslana u trgovine ili u food outlete odnosno na veletržnice. Treća je opcija da se roba podijeli, ako nema drugog rješenja, odnosno ako za nju nema kupaca, a ipak ju netko želi.
U samo šest mjeseci spasili su više od 100 tona hrane, a na još 600 tona bolje organiziranog prijevoza, što je također dio posla kojim se bave, spriječeno je i ispuštanje 12 tona CO2 u atmosferu.
"Primjerice, u Hrvatsku za neki trgovački lanac dolazi 15 kamiona s nekom robom, na tri točke isporuke, koje se onda granaju na još četiri točke i tako dalje, što je sve zajedno puno kamiona, puno benzina i puno CO2. Dobrom logistikom ta se količina CO2 može itekako smanjiti, a osim toga, hrana preko nas još jednom prođe kontrolu", kazao je Marko.
Rekao je i kada bi se čitav sustav digitalizirao, odnosno, kada bi se svi u njega povezali – od proizvođača, preko prerađivača i otkupljivača do trgovaca, ne bi imali otpad.
Tako najveći problem u spašavanju hrane postaje logistika koja je trgovcima često skuplja od vrijednosti same hrane. Međutim, logistika VeeMee-a je posložena tako da su zahvaljujući dobroj povezanosti svih u lancu i troškovi daleko manji.
"Često mi znaju reći kako 'spašavam uvoznike', umjesto da svi osvijeste činjenicu da spašavam hranu od propadanja", kazao je Marko za Novi list.
