Ministar državne imovine Goran Marić ovih je dana u razgovoru za Novu TV kazao kako ne vidi potrebu da država privatizira Hrvatsku elektroprivredu (HEP). Pritom je naglasio da HEP nije u njegovom resoru te da on nije ni član Skupštine HEP-a niti Nadzornog odbora, no njegova je izjava ipak znakovita jer je prvi član Vlade koji je nakon dužeg vremena iznio stav o privatizaciji HEP-a i k tomu se usprotivio istoj.
U istom je razgovoru rekao da bi se moglo privatizirati 25 posto HEP-a ako bi to poduzeće trebalo novac za određene investicijske projekte za koje nema sredstva, no naglasio je da "sama prodaja, bez ikakvog projekta, nije dobra".
HNS i Dalić za zagovaraju privatizaciju HEP-a
Ideju o privatizaciji HEP-a, odnosno prodaji 25 posto dionica putem inicijalne javne ponude (IPO) Vlada premijera Plenkovića prvi put je iznijela potkraj 2016. godine i to kao način da se pribave sredstva potrebna za tada najavljen otkup MOL-ovih dionica u Ini. Novi list piše kako se HDZ dotad uvijek jasno očitovao protiv privatizacije ijedne dionice HEP-a.
U međuvremenu se, po svemu sudeći, odustalo od ideje da se prodajom 25 posto dionica HEP-a otkupi MOL-ov udio u Ini, no sama ideja o prodaji četvrtine HEP-a još uvijek tinja, a nju je zagovarao i HNS, sadašnji HDZ-ov koalicijski partner još dok je bio u koalicijskom 'braku' s SDP-om. Novi list piše kako se za početak privatizacije HEP-a zalaže i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić koja je u više navrata rekla da je izlazak HEP-a na burzu te "izlistavanje ostalih državnih kompanija na burzi jedan od načina da se poboljša sustav upravljanja, a da se od toga istodobno kroz dionice i dividende ima koristi".
U HDZ-u prevladava struja koja se protivi prodaji
Oprečni stavovi ministra državne imovine Marića i ministrice gospodarstva Dalić oko privatizacije državnih kompanija i nisu neka novost. No, sam premijer Andrej Plenković nikada nije jasno kazao, a ni Vlada se službeno očitovala o tome planira li se privatizacija HEP-a. Novi list piše kako službeni stav o tom pitanju nisu dobili niti od HNS-a, a ni iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike na čijem je čelu Tomislav Ćorić. Ćorićevo je ministarstvo u studenome predstavilo prijedlog Zakona o vodama koji omogućuje povratak vodnih građevina poput hidrocentrala pod okrilje HEP-a, a ne države, što je također jedan od preduvjeta za privatizaciju.
Što se samog HEP-a tiče, to poduzeće zbog niske zaduženosti dosad nije imalo problema s kreditiranjem svojih investicija. Primjerice, HEP je bez problema osigurao kredit za projekt Plomin, od kojeg se u međuvremenu odustalo, pa ni kredit nije realiziran.
S obzirom na trenutnu političku situaciju oko Agrokora, piše Novi list, dio ministara procjenjuje da premijer neće tako skoro krenuti u prodaju dionica HEP-a, a da će sve glasniji biti oni u HDZ-u koji se protive prodaji najvažnije domaće kompanije.
