Turistička, "novo normalno", sezona se približava svom kraju. Na krajnjem jugu države su se prije pojave pandemije koronavirusa tijekom sezone rušili rekordi, no ove godine je Dubrovačko-neretvanska županija ostvarila tek 40 posto prošlogodišnjih turističkih dolazaka.
Najveći gubitnik je Dubrovnik, a nešto su bolje prošli otoci poput Mljeta, Korčule, Lastova i Pelješca gdje najbolje brojke bilježi Viganj. To mjesto je u srpnju, prema nedavnoj izjavi načelnika Orebića Tomislava Antića za Dubrovački dnevnik, uspjelo ostvariti skoro jednake rezultate kao istog mjeseca lani.
Na samom početku sezone moglo se naslutiti kako bi se novonastala situacija najteže mogla slomiti na Dubrovniku koji je u prvom redu avio-destinacija zbog svog geografskog položaja, ali i zbog nedostatka autoputa, brze ceste, činjenice kako nije teritorijalno spojen s matičnom zemljom te kako gosti, koji ga žele vidjeti, moraju prelaziti teritorij susjedne BiH, piše Dubrovački dnevnik. Na sreću, Istra koja je u prvom redu autodestinacija je prošla znatno bolje, a u vremenu epidemije koronavirusa gosti se uglavnom radije odlučuju na putovanje svojim automobilima s obzirom na to kako se osjećaju sigurnije.
U istom košu Dubrovnik s dobrom epidemiološkom slikom i katastrofalni Split
Dubrovačko područje od samog početka epidemije bilježi vrlo dobru epidemiološku sliku te je, u odnosu na ostale hrvatske turističke destinacije, gotovo sve vrijeme bio na samom začelju liste, s vrlo malo aktivnih slučajeva zaraze stoga se postavlja pitanje je li moglo bolje i je li ta činjenica dovoljno kvalitetno iskomunicirana prema javnosti, u prvom redu turistima i stranim tržištima. To se pitanje posebno otvorilo nakon što je Nizozemska Hrvatsku zbog porasta broja oboljelih pozicionirala među rizične zemlje. Nakon novinarskih upita, Nizozemski institut je odgovorio kako ne treba pitati njih zašto su Hrvatsku stavili na listu rizičnih zemalja, nego Vladu zašto ne šalje podatke te zašto je Hrvatsku podijelila u samo dvije regije.
Na tom primjeru je vrlo brzo postalo jasno kako se dobra epidemiološka situacija u Dubrovniku ne komunicira prema javnosti te kako se u svijet šalju skupni podaci cijelog primorskog dijela Hrvatske. U prijevodu, u trenutku kad su se zaraženi koronavirusom u Dubrovniku mogli nabrojati na prste jedne ruke, to nitko nije znao, jer su se ti podaci slali zajedno s ostalim podacima obalne Hrvatske te se Dubrovnik kao regija "pripajao", primjerice, splitskom području koje je tada bilježilo znatno lošije brojke te su se podaci prema drugim državama slali skupno.
Gradonačelnik Mato Franković tada je istaknuo kako takav režim dostave podataka dovodi do iskrivljene slike pojedinih regija u RH i ozbiljno ugrožava njihov turizam, što je naveo u svom pismu Nacionalnom stožeru te je predložio podjelu Hrvatske na pet regija ili slanje podataka po županijama. Stožer je nakon nekoliko dana uvažio njegovu primjedbu, no tad je već prošlo pola sezone…
Dugo se čekalo da se informacije prevedu na engleski
Dubrovački dnevnik upitao je dionike u dubrovačkom turizmu jesu li prema njihovom mišljenju, Vlada, Hrvatska turističke zajednica i Nacionalni stožer napravili dovoljno kako bi se iskomunicirala pozitivna epidemiološka slika u Dubrovniku ove sezone, kako bi se ispromovirao kao sigurna i poželjna destinacija te kako bi se poboljšale dubrovačke turističke brojke, a samim time i prihod od turizma koji ne ubire samo Dubrovnik nego i cijela Hrvatska.
Predsjednik Ceha ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić tvrdi kako se radi o specifičnoj situaciji u kojoj su se svi našli po prvi put, no kako je svakako trebalo osmisliti model kriznog upravljanja.
"Trebalo je tu biti nešto više kriznog, a ne standardnog menadžmenta. U doba krize, ni Coca-Cola ne koristi standardni menadžment nego krizni. Problem je nedostatak informacija, što je posebno obilježilo vrijeme predsezone kad su se gosti trebali moći informirati o covid situaciji u destinacijama. Postojao je veliki problem s nedostatnošću informacija, dakle kakva je situacija, može li se normalno prijeći granicu…
Turistička zajednica nije objavila nikakve informacije o stanju s koronavirusom, o situaciji u RH. Kad su one objavljene, bile su dostupne samo na hrvatskom jeziku pa je trebalo vremena da se prevede na engleski, a tad je već bilo kasno. Uvjerenja sam kako bi sve to puno bolje funkcioniralo kad bi bilo manje institucija koje komuniciraju u ovim situacijama jer čini se kao da se dogodi nekakav šum, nesporazum pa se onda prebacuje loptica… Kad je dubrovački turizam u pitanju, to je najmanje pet dionika – Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica DNŽ, TZ grada Dubrovnika, Upravni odjel za turizam pri Gradu… Da je to išlo preko manjeg broja institucija, vjerojatno bi sve bilo brže i bolje. Sada je pravi trenutak da se počne razmišljati o strategijama za iduću sezonu. Upozoravali smo na neke stvari, ali lako je sada biti general poslije bitke… Sve u svemu, već sad treba početi promišljati o idućoj sezoni, jer će se svi otimati za goste pošto su svi pogođeni krizom", rekao je Vlašić z Dubrovački dnevnik.
'Pozitiva nam neće donijeti ručak i platiti režije'
Vlasnica turističke agencije Dominium i potpredsjednica Strukovne grupe turističkih agencija, Slavica Grkeš, naglašava kako je Zagreb mogao, a može i sada, proglasiti dubrovačko područje područjem posebne državne skrbi, no to se ne radi.
"Županija broji 'visokih' 40 posto prošlogodišnjih rezultata jer su Mljet, Pelješac i Lastovo dosta doprinijeli toj situaciji s obzirom na njihove visoke brojke i pozitivne turističke rezultate te zahvaljujući gostima iz Njemačke, Austrije, Slovenije, pa i domaćim gostima. Otoci daju tu sigurnost u vidu izoliranosti, a po pitanju Dubrovnika dosta se izlazilo sa slikama gužvi što nam sada nikako nije trebalo", izjavila je Grkeš dodavši kako je novonastala situacija oko porasta broja zaraženih u RH najviše pogodila Dubrovnik koji cijelo vrijeme bilježi dobre epidemiološke brojke.
"Sad se igra na kartu ignoriranja, pokušava se objasniti da su sve napravili što je u njihovoj moći, ali da ne moraju informirati o svemu što rade. Austrija nas je stavila na crvenu listu, Italija također, Njemačka je u crveno stavila dvije županije koje treba prijeći da bi se došlo do nas tako da smo opet ostali 'na repu'. Posljednji udarac je došao iz Velike Britanije i mi smo sada vjerojatno na samom kraju sezone, a opet će se to predočiti na način da smo dobro prošli, možda igrali i na produžetke.
"Nacionalni stožer, Vlada, Hrvatska turistička zajednica su trebali, ako ni zbog čega drugoga, onda zbog novca koji se od nas i od našeg turizma slijevao u državni proračun, naglašavati kako je Dubrovnik sigurna destinacija i kako imamo jako mali broj zaraženih. Mi smo poštovali sve mjere. Ako žele iskrenu izjavu, to bi bila ta, a ako žele 'da budem pozitivna', kako vole reći turističkim djelatnicima u ovoj situaciji, onda mogu kazati kako mogu biti i pozitivna, ali kako mi ta pozitiva neće staviti ručak na stol ni platiti režije. Pa onda to ostavljam ovima koji su za to plaćeni te psiholozima ove zime", poručila je Grkeš za Dubrovački dnevnik.
'Ovdje se brojalo mrtve kao u ratu, a bili smo sigurna luka'
Zbog korona krize na posebnom su udaru agencije za organizaciju vjenčanja koje su, uglavnom, u potpunosti orijentirane na rad s turistima. Jesu li Vlada, Nacionalni stožer i Hrvatska turistička zajednica odradile dovoljno dobar posao kad je u pitanju dubrovački turizam, Dubrovački dnevnik je upitao vlasnicu agencije "Yes I DU", Martinu Pavleković.
Nije se dovoljno dobro ispromovirala činjenica kako smo sve vrijeme bili Covid sigurna destinacija i općenito nije bilo dovoljno informacija o pozitivnoj situaciji u Dubrovniku. Smatram kako se moglo puno više napraviti. Apsolutno sam za odgovornost i poštivanje mjera, ali mislim kako nema potrebe brojati zaražene i mrtve svakog dana, pokapati ljude, kao da smo u ratu nego kako trebamo izvući najbolje što možemo iz cijele situacije. Nizozemska nas je među prvima svrstala na listu rizičnih zemalja zbog dijelova Hrvatske koji su bilježili rast, a među kojima nije Dubrovnik. Ipak, Stožer je podijelio podatke o Hrvatskoj u tek dvije regije te se dobra epidemiološka situacija u Dubrovniku nije dovoljno dobro iskomunicirala. Nizozemska je imala 50.000 slučajeva zaraze i 5.000 mrtvih, mi ni približno i naše su vlasti to trebale iskomunicirati prije nego što je došlo do problema. Oni su prihvaćali što nam se događa, prepuštali se, bez komunikacijskih stručnjaka, nikakva proaktivnost nije postojala", govori Pavleković.
'Mogli smo postati destinacija za vjenčanja'
Dubrovnik već godinama slovi kao poželjna destinacija za vjenčanja, a ovog ljeta, zbog izostanka turističkih gužvi, ali i povoljnijih cijena, bio je idealan za mala, intimna vjenčanja, kakva turisti preferiraju.
"Mogli su dobiti vrhunsku, prvoklasnu uslugu u svjetski poznatoj destinaciji, pa i za vjenčanja, po itekako povoljnim cijenama jer su nam svi dobavljači izlazili ususret i nije bilo razloga da to tako ne bude. Jednostavno smo bili sigurna europska luka, i po statistikama i po realnoj situaciji na terenu. Trebalo je samo više raditi i kazati: 'može se nešto napraviti, hajdemo to napraviti!'", kaže ona.
