Iako su najrazorniji potresi u Hrvatskoj bili 2020. godine, ni 2021. godina nije bila puno mirnija. Marija Mustać iz Seizmološke službe Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu za Dnevnik.hr navodi kako je i ova godina seizmički bila vrlo aktivna.
"Glavna razlika je što se ove godine srećom nije dogodio niti jedan razoran potres te što je veća seizmička aktivnost, osim u petrinjskom području, također opažena u primorskoj Hrvatskoj, posebice u podmorju srednjeg Jadrana", kazala je Marija Mustać. Navodi kako je najjači potres bio magnitude 5,5, a dogodio se 27. ožujka u 14.47 unutar Jadranske mikroploče, u podmorju srednjeg Jadrana nedaleko otoka Palagruže i oko 50 kilometara južno od otoka Visa.
Najviše potresa bilo je na petrinjskom području
"Bio je jak kao zagrebački potres 2020. godine, ali srećom nije prouzročio veće štete zbog izolirane lokacije na kojoj se dogodio", dodaje. Ove godine najviše potresa bilo je, očekivano, na petrinjskom području.
"U tom području se 6. siječnja u 18.01 dogodio jak potres magnitude 5,0 prema Richteru te se tijekom godine dogodilo osam potresa magnituda između 4 i 5, 78 potresa magnituda između 3 i 4 te više od 800 potresa magnituda od 2 do 3. Vrlo aktivno je bilo u podmorju srednjeg Jadrana gdje su se, osim ovogodišnjeg najjačeg potresa, dogodila i dva potresa magnituda 4,1 i 4,2, oko 35 potresa magnituda od 3 do 4 te par stotina slabijih potresa. Osim toga, jaki potresi koje su osjetili građani Hrvatske dogodili su se nedaleko Šibenika 8. lipnja u 5.59 (magnitude 4,7), kod Žabljaka u Crnoj Gori 26. lipnja u 1.18 (magnitude 4,7) te na granici s BiH kod Buškog jezera 6. listopada u 21.57 (magnitude 4,6)", navodi Marija Mustać za Dnevnik.hr.
Potresi magnitude veće ili jednake 6,0 u Hrvatskoj u prosjeku svakih 45 godina
Na pitanje je li najgore iza nas, odnosno mogu li se stanovnici Banije, ali i Zagrepčani konačno opustiti, seizmologinja i nema tako dobre vijesti.
"Ne bismo trebali sasvim odahnuti, barem ne tako dugo. Nažalost, moramo biti svjesni da se potresi magnitude veće ili jednake 6,0 u Hrvatskoj u prosjeku događaju svakih 45 godina. Radi se o prosjeku kroz dugo vremensko razdoblje, što znači da može proći i 100 godina bez takvih potresa, ali se također može dogoditi više razornih potresa u kraće vrijeme. U prošlom stoljeću potresi magnitude veće ili jednake 6,0 dogodili su se 1942. godine kod Imotskog, 1962. godine kod Makarske i 1996. godine kod Stona, a u ovom stoljeću takav je bio potres kod Petrinje 2020. godine. Zagrebačka serija potresa se pretežno smirila, ali petrinjsko područje je još uvijek aktivno. Također, vidimo da se u drugim dijelovima Lijepe naše tlo povremeno jače zatrese", navodi seizmologinja Marija Mustać.
