Od cestarina, šopinga pa do plaćanja prometnih kazni, turisti ostavljaju milijune u Hrvatskoj. Dok ministar turizma procjenjuje da će prihodi od turista ove godine biti rekordni i premašiti 8 milijardi eura, u Vladi ipak smatraju da gospodarstvo ne ovisi previše o zaradi na suncu i moru.
"Teško je govoriti o preovisnosti o turizmu u zemlji koja je predodređena za turizam. Hrvatska je lijepa zemlja i taj potencijal treba iskorisiti, ali želim naglasiti da već dvije godine, zahvaljujući radu ove Vlade, raste industrijski sektor", istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Međutim, oporba poručuje kako taj rast nije dovoljan.
Drugi smo u Europi, nakon Malte, po izravnom udjelu prihoda od
turizma u BDP-u. Manje od nas ovisna je Crna Gora, dok je taj
udio je u turističkim velesilama Španjolskoj, odnosno Italiji,
5,1 odnosno, 4,4 posto. Za odgovor zašto je iznimno opasno biti
preovisan o jednoj vrlo promjenjivoj grani ekonomije poput
turizma, stručnjaci podsjećaju na 1999. i krizu na Kosovu.
"Hrvatska je tada ušla u mini recesiju jer je te godine dolazak
turista gotovo u potpunosti izostao, a to je zbog Kosovova. Imamo
i država koje su u našem bližem okružju koje su potencijalno čak
i nestabilnije", upozorila je Maruška Vizek s
Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Nestabilnosti nema, pa u Vladi neće o crnim scenarijima.
Dok se zbraja novac od sezone, nikome ne pada napamet raditi strategiju 'za svaki slučaj' kojom bi predvidio kako preživjeti kad turističke zarade nema.
