'JASENOVAC JE BIO MJESTO NAJVEĆEG STRADANJA ŽIDOVA NA OVIM PROSTORIMA': / Vjerske zajednice odale počast žrtvama holokausta

Image
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

U Jasenovcu povodom Dana sjećanja na žrtve holokausta Židovska vjerska zajednica 'Bet Israel' odala počast

2.5.2019.
14:06
Nikola Cutuk/PIXSELL
VOYO logo

Židovska vjerska zajednica (ŽVZ) "Bet Israel" danas je odala počast žrtvama holokausta u Jasenovcu povodom Dana sjećanja, a počast su odali i predstavnici drugih vjerskih organizacija u Hrvatskoj uz poruke jedinstva, jednakosti i prihvaćanju drugih. "Simbol je to trajnog sjećanja židovskog naroda na šest milijuna Židova koji su stradali u holokaustu kao žrtve nacističke Njemačke i njezinih pomagača te trajno sjećanje na Židove, sudionike oružanog otpora diljem ratom zahvaćene Europe", rekao je predsjednik ŽVZ-a "Bet Israel" Aleksandar Srećković.

Jasenovac je istaknuo kao mjesto najvećeg stradanja židovskog naroda na ovim prostorima u Drugom svjetskom ratu, a židovskoj zajednici na komemoraciji pridružili su se predstavnici raznih vjerskih organizacija u Hrvatskoj. "Rasne, etničke i ostale biološke razlike su nevažne, ali ih društvo stvara i često koristi da bi se opravdalo da se druge mrzi tlači, ubija koristeći rasizam kao argument kod izgradnje stereotipa i predrasuda na načelu podjele mi-oni", naglasio je Srećković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodao je kako etičke orijentacije svih religija govore o izboru između dobra i zla, o neotuđivim vrijednostima koje bi trebale biti iznad svih ljudskih zakona te da vrijeme holokausta nije samo povijest Židova, već i cijelog čovječanstva. "Naša obaveza je da se stalno podsjećamo tog vremena. Naša obaveza je da nikad ne zaboravimo što je jedan čovjek bio u stanju učiniti drugome u ime viših ciljeva i u ime nekakve ideologije koja je zaboravila etičke vrijednosti na koje se svi pozivamo", poručio je Srećković.

Linija koja razdvaja dobro od zla

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić naglasio je kako trebamo spoznati da ljudi, bez obzira na razlike, pripadaju istoj vrsti - čovjeku. "Linija koja razdvaja dobro i zlo ne proteže se između naroda, država, rasa. Linija koja razdvaja dobro od zla nalazi se u srcu svakoga od nas. Tu se bije bitka i tu se donosi odluka - jesmo li ljudi ili ne", rekao je Perić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Biskup požeški Antun Škvorčević istaknuo je kako je za vrijeme Drugog svjetskog rata proveden nečovječni sustav nasilja, progona i ubojstva nekoliko milijuna pripadnika židovskog naroda te da je određeni broj žrtava skončao i u jasenovačkom logoru. "Osjećajući svu težinu zloupotrebljene ljudske slobode i nemoć pred razornom iracionalnošću zločina, zaustavljamo se pred izazovom nedužnih žrtava. Upravo zbog njih, na spomenu u Jasenovcu ne priliči nikakva osvetnička riječ, očitovanje mržnje, manipuliranje njihovim brojem. Bilo bi to svjedočenje zarobljenosti zlom, još jedno poniženje žrtava" poručio je.

Voditeljica komemoracije, spisateljica i znanstvenica Jasminka Domaš istaknula je da se žrtvama treba pokloniti iz poniznosti srca. "Oprost je individualan kao i odgovornost za svijet u kojemu živimo. Bez skrivanja iza politika i ideologija treba se okrenuti dobru i dostojanstvu svakog čovjeka, dok to još možemo", rekla je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetili na stradale za vrijeme NDH

Molitvenu komemoraciju započeli su učenici židovske osnovne škole iz Zagreba i učenici katoličke osnovne škole iz Požege paljenjem šest svijeća za šest milijuna Židova ubijenih u holokaustu te su podsjetili na imena stradalih u genocidu za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Mješoviti pjevački zbor "Mihael Montiljo" potom je izveo dvije pjesme, "Avinu Malkenu" nadkantora Zagrebačke sinagoge Bernarda Grünera i "Eli, Eli" Hane Szenes i Davida Zehavija.

U molitvi za stradale, uz mitropolita Perića i biskupa Škvorčevića, sudjelovali su i rabin ŽVZ "Bet Israel" Kotel Dadon i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u RH Aziz Hasanović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jom Hašoa ili Dan sjećanja na holokaust obilježava se kao izraelski dan komemoracije za približno šest milijuna Židova koji su stradali u Holokaustu zbog akcija koje je provodila nacistička Njemačka sa svojim sudionicama i za židovski otpor u tom periodu. U Izraelu je ovaj dan nacionalni spomendan i javni praznik.

Brak na prvu UK
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo