Do pije nekog vremena, gotovo nitko nije očekivao da će se u samo nekoliko tjedana situacija potpuno promijeniti i da će ovo biti najbolja berba jagoda u povijesti jagodarstva na vrgoračkom području, potvrdio je za Slobodnu Dalmaciju dipl. ing. Milan Franić, potpredsjednik udruge "Vrgoračka jagoda", koja okuplja vlasnike svih OPG-ova koji se bave proizvodnjom ovog slasnog voća.
"Kako bi neki rekli, bez katastrofe nema ni prilike. To se nama dogodilo ove godine s jagodom. Poklopile su nam se neke stvari u svijetu, i problemi koje je donio koronavirus, zahvaljujući tome uspjeli smo dobro prodati svoje jagode. Znači, tome su kumovala kretanja u Italiji i Španjolskoj, preskupa uvozna jagoda koju ove godine nisu brali Rumunji i neki drugi, nego domaća radna snaga. Pa je zato cijena kilograma uvozne jagode bila puno veća nego prethodnih godina. Zatim strah od koronavirusa u tim zemljama i okretanje naših kupaca domaćoj proizvodnji", objašnjava Franić za Slobodnu Dalmaciju.
Zelene tržnice
Ključnim smatraju otvaranje zelenih tržnica tijekom krize uzrokovane koronavirusom. Franić kaže da nemaju tolike količine jagoda da bi mogli zadovoljiti potrebe trgovačkih lanaca, tako da su gotovo sve njihove jagode išle na zelene tržnice diljem Hrvatske, što je bila ključna stvar.
"Znači, na tržnicama diljem Hrvatske prodali smo oko 600 tona najkvalitetnije jagode iz Vrgorca, po prosječnoj otkupnoj cijeni od 22 kune za kilogram. Zahvaljujući jagodama, u Vrgorsku krajinu došlo je od 12 do 15 milijuna kuna. To je prilično lijepa svota s kojom proizvođači mogu podizati nove nasade, ali i zatvarati i pokrivati stara polja", ističe Franić.
Upitan hoće li se proširiti nasadi, kaže "budimo realni, teško" te da se kod nas malo toga planira dugoročno. "Za mjesec dana ide sadnja novih jagoda, ali mnoge firme koje se bave proizvodnjom sadnog materijala su propale. No, proširit će se nasadi za 300.000 do 400.000 novih sadnica, koje smo ranije dogovorili preko programa koji sufinanciraju Grad Vrgorac i Splitsko-dalmatinska županija", kaže.
Dodaje da je ključno zatvaranje preostalih površina pod jagodama, odnosno sufinanciranje plastenika, jer ćemo tada imati sigurnu proizvodnju na koju ne mogu utjecati vremenske prilike.
