Hrvatski je izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 884 milijuna eura i bio je za 4,25 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine.
Izvozili smo najviše čokoladu i druge proizvode s kakaom, svježu i rashlađenu ribu te cigarete, dok smo najviše uvozili svinjsko meso, kruh i pekarske proizvode te pripravke za prehranu životinja.
"Nastavak je to višegodišnjih pozitivnih trendova, iako rast izvoza usporava. U 2017. godini bilježili smo rast izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 7,5 posto u odnosu na 2016. godinu koja je, pak, u odnosu na 2015., bilježila rast od gotovo 13 posto", pojasnio je potpredsjednik za poljoprivredu HGK Draga Kovačević te dodao kako se unatoč rastu izvoza u prvih šest mjeseci ove godine, povećala negativna bilanca vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine za preko 50 milijuna eura.
Usporedno s rastom izvoza, nastavljen je trend rasta uvoza. U odnosu na 2016. godinu prošle je godine uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda rastao za 11,5 posto, a u prvih šest mjeseci 2018. uvoz je bio na razini od milijardu i 467 milijuna eura, što je 6,4 posto više nego u istom razdoblju lani.
Izvozili smo najviše čokoladu i druge proizvode s kakaom, svježu i rashlađenu ribu te cigarete, dok smo najviše uvozili svinjsko meso, kruh i pekarske proizvode te pripravke za prehranu životinja.
Među 24 promatrane skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pozitivnu smo bilancu u robnoj razmjeni imali samo u sedam skupina proizvoda: u žitaricama, ribi, šećeru, uljanom sjemenju i ljekovitom bilju, duhanu, mesnim prerađevinama te u raznim proizvodima za hranu.
''Ukupna pokrivenost uvoza izvozom kod poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od samo 60% ukazuje na opću nisku konkurentnost i nedostatan obujam domaće proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda i proizvoda prehrambeno-prerađivačke industrije. Posebno nas trebaju brinuti one kategorije u kojima je pokrivenost uvoza izvozom manja od 50%, a to su upravo one kategorije u kojima imamo nedostatnu proizvodnju - meso, mlijeko i mliječni proizvodi, povrće i voće'' kaže Dragan Kovačević.
