Nakon što je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović raspisala izbore za Europski parlament počeo je dvotjedni rok za predaju kandidacijskih lista.

Neke stranke i koalicije svojih 12 odabranih već su predstavile, a iako će svaka lista u kampanji moći potrošiti četiri milijuna kuna, gotovo trostruko više nego na prošlim EU izborima, svi osim HDZ-a uvjeravaju da toliko novca nemaju. Hoće li više novca povećati izlaznost ili strankama osigurati više mjesta u Europskom parlamentu, pitanje je koje visi u zraku. HDZ je promjenom Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma podignuo limit troška po listi s dosadašnjih 1,5 milijuna na četiri milijuna. Imena još nemaju, ali su u broj mandata sigurni.

"Sigurnih pet, a možda i više. Hoće li biti dovoljno novca, povećan je iznos. Svima je povećan. S obzirom na to kako se vode kampanje mislim da će to svima biti dovoljno”, smatra šef HDZ-ova Odjela za analitiku i članstvo Robert Kopal.

No, svi ostali uvjeravaju da će ostati unutar starog limita:

"Taj Zakon je šarena laža i SDP neće potrošiti taj novac jer ga jednostavno nema", kaže SDP-ov kandidat na listi za izbore za Europski parlament Predrag Matić, a predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš najavila je "Mi ćemo potrošiti negdje oko 1,2 milijuna kuna. Amsterdamsku koaliciju čini sedam stranaka i mi smo uz ostalo, regulirali i odnose vezane uz financiranje".

Kad je riječ o Mostu nezavisnih lista, iako u Bruxelles neće ići upravo je Božo Petrov prvi na njihovoj danas predstavljenoj listi za europske izbore. S druge strane, hoće li na listi Živog zida biti njihov čelnik Ivan Vilibor Sinčić još je upitno jer sastav još dogovaraju. No glasni euroskeptici žele u Europski parlament, a Sinčić kaže da što se tiče potrošnje novca – plan još nisu napravili, nema šanse da bude više od 1,5 milijuna kuna, a od donatora imaju samo građane. O mandatima, kažu naši sugovornici, još je preuranjeno govoriti. Jasno je da će za svaki mandat biti važan svaki glas, a prava bitka kreće kad krene i kampanja za dva tjedna.

Kako izgleda kalendar do izbora?

Što se rokova tiče, stranke ili kandidati imaju 14 dana da odluče koga kandidiraju - kandidacijske liste zaprimaju se do 9. travnja u ponoć. Nakon toga DIP ima 48 sati – najkasnije do 11. travnja da objavi zbirnu listu. Tada počinje 45 dana duga izborna promidžba koja traje do 24. svibnja u ponoć, kad nastupa izborna šutnja. Izbori u Hrvatskoj su u nedjelju 26. svibnja, ali birači u nekim drugim europskim zemljama mogu birati od 23. svibnja.

Inače, na izbore za Europski parlament  hrvatski birači izlaze treći put. U novom sazivu trebalo bi ih predstavljati 12 zastupnika, jedan više nego u prijašnjem. No sve će ovisiti o datumu Brexita pa možda biramo samo 11 zastupnika. Na ovim izborima Hrvatska je jedna izborna jedinica, a pravo biranja imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Posljednji izbori u Hrvatskoj održani 25. svibnja 2014. godine, a tada je izašla tek četvrtina birača.