Nakon što je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović raspisala izbore za Europski parlament počeo je dvotjedni rok za predaju kandidacijskih lista.
Neke stranke i koalicije svojih 12 odabranih već su predstavile,
a iako će svaka lista u kampanji moći potrošiti četiri milijuna
kuna, gotovo trostruko više nego na prošlim EU izborima, svi osim
HDZ-a uvjeravaju da toliko novca nemaju.
Hoće li više novca povećati izlaznost ili strankama osigurati
više mjesta u Europskom parlamentu, pitanje je koje visi u
zraku.
HDZ je promjenom Zakona o financiranju političkih aktivnosti,
izborne promidžbe i referenduma podignuo limit troška po listi s
dosadašnjih 1,5 milijuna na četiri milijuna. Imena još nemaju,
ali su u broj mandata sigurni.
"Sigurnih pet, a možda i više. Hoće li biti dovoljno novca, povećan je iznos. Svima je povećan. S obzirom na to kako se vode kampanje mislim da će to svima biti dovoljno”, smatra šef HDZ-ova Odjela za analitiku i članstvo Robert Kopal.
No, svi ostali uvjeravaju da će ostati unutar starog limita:
"Taj Zakon je šarena laža i SDP neće potrošiti taj novac jer ga jednostavno nema", kaže SDP-ov kandidat na listi za izbore za Europski parlament Predrag Matić, a predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš najavila je "Mi ćemo potrošiti negdje oko 1,2 milijuna kuna. Amsterdamsku koaliciju čini sedam stranaka i mi smo uz ostalo, regulirali i odnose vezane uz financiranje".
Kad je riječ o Mostu nezavisnih lista, iako u Bruxelles neće
ići upravo je Božo Petrov prvi na njihovoj danas
predstavljenoj listi za europske izbore.
S druge strane, hoće li na listi Živog zida biti njihov čelnik
Ivan Vilibor Sinčić još je upitno jer sastav još
dogovaraju. No glasni euroskeptici žele u Europski parlament, a
Sinčić kaže da što se tiče potrošnje novca – plan još nisu
napravili, nema šanse da bude više od 1,5 milijuna kuna, a od
donatora imaju samo građane.
O mandatima, kažu naši sugovornici, još je preuranjeno govoriti.
Jasno je da će za svaki mandat biti važan svaki glas, a
prava bitka kreće kad krene i kampanja za dva tjedna.
Kako izgleda kalendar do izbora?
Što se rokova tiče, stranke ili kandidati imaju 14 dana da odluče
koga kandidiraju - kandidacijske liste zaprimaju se do 9. travnja
u ponoć.
Nakon toga DIP ima 48 sati – najkasnije do 11. travnja da objavi
zbirnu listu.
Tada počinje 45 dana duga izborna promidžba koja traje do 24.
svibnja u ponoć, kad nastupa izborna šutnja.
Izbori u Hrvatskoj su u nedjelju 26. svibnja, ali birači u nekim
drugim europskim zemljama mogu birati od 23. svibnja.
Inače, na izbore za Europski parlament hrvatski birači
izlaze treći put.
U novom sazivu trebalo bi ih predstavljati 12 zastupnika, jedan
više nego u prijašnjem. No sve će ovisiti o datumu
Brexita pa možda biramo samo 11 zastupnika.
Na ovim izborima Hrvatska je jedna izborna jedinica, a pravo
biranja imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18
godina.
Posljednji izbori u Hrvatskoj održani 25. svibnja 2014. godine, a
tada je izašla tek četvrtina birača.
