Nema više brige, svega će biti, imamo proračun za iduću godinu! Sabor je usvojio najvažniji financijski dokument s planom prihoda od 121,6 milijardi kuna i rashodima od 128,4 milijarde. Proračun je za 6,6 milijardi kuna veći od ovogodišnjeg, ali zato s nikad manjim deficitom od 1,9 posto BDP-a. No proračun se temelji na optimističnom rastu BDP-a od 3,2 posto, rastu zaposlenosti od 1,6 i padu nezaposlenosti na samo 11.9 posto.
Proračun i ekonomske prilike koje nas čekaju iduće godine smo prokomentirali s jednom od najkompetentnijih osoba u Hrvatskoj, ravnateljicom Ekonomskog instituta, Maruškom Vitzek.
Jedni kažu da je ovo tehnički korektan proračun, drugi kažu da je nerealan i da je ministar financija Zdravko Marić od "dečka koji obećava" postao "dečko koji je razočarao" jer je pristao udovoljiti jeftinim populističkim zahtjevima koji bi nas mogli skupo koštati?
"Više naginjem ovom drugom tumačenju. Imam dojam da me netko stavio u vremenski stroj i vratio me u vrijeme drugog mandata bivšeg premijera Ive Sanadera kada smo imali sličnu sicuaciju - ciklička situacija je bila povoljna, gospodarski rast je bio u jačanju, državna blagajna se relativno brzo punila. I kad imate malo izdašnije prihode, vi automatski prilagođavate rashode tim novim prihodima. I onda ne razmišljate o tome da možda za nekoliko godina tih prihoda neće biti, jer nikad ne znate koliko će dugo potrajati taj ekonomski rast. Umjesto da se ponašate relativno konzervativno, mi ulazimo u povećanje svih rashodnih stavaka. Djelomično to povećanje financiramo iz europskih sredstava, međutim, samo je jedna stavka, stavka za subvencije, kompletno zamijenjena sredstvima iz europskih fondova".
Koliko je realan rast od 3,2 posto?
"Nijedna relevantna ekonomska institucija ne previđa toliko velik ekonomski rast. Ono što je najvažnije, ta divergencija između prognoza Vlade i svih ostalih se nastavlja i u sljedećim godinama. Vlada predviđa ubrzanje ekonomskog rasta, a svi ostali predviđaju usporavanje rasta. Situacija jako nalikuje na drugi Sanaderov mandat kad se dogodilo da je deficit došao na nulu, no posljedice raspuštanja su se vidjele onog trena kada su stvari krenule po zlu".
Vladajući očekuju da će porezna reforma pogurati taj rast BDP-a?
"To je moguće. Mi nismo vidjeli simulacije koje su rađene, pa je teško govoriti o tome. To jest moguće, no za takve učinke će trebati neko vrijeme".
Dolar je počeo jačati a i cijena nafte je počela rasti, koliki je to sad rizik za nas, a i za rast BDP-a? Hoće li umjesto u potrošnju ljudi novce trošiti na skuplji benzin?
"Mislim da je puno veći problem što su podignute kamatne stope i što je najavljeno da će se to nastaviti i sljedeće godine. Mi imamo nešto malo prostora jer Europska centralna banka provodi tu svoju labavu monetarnu politiku".
Na cijenu javnog duga će sigurno utjecati i ocjena rejting agencija koja se iščekuje ovih dana, hoće li ih ovaj proračun zadovoljiti ?
"S obzirom da se taj deficit i dalje smanjuje, mislim da nam neće ovakav jedan proračun naštetiti. No, ono što je definitivno izvjesno iz ovakvog proračuna je da ova Vlada nema nikakve pretenzije da se bavi restrukturiranjem javne potrošnje koje je nama definitivno potrebno ukoliko želimo imati održivu ekonomsku situaciju".
