Prošle godine je, prema podacima DZS-a, iz Hrvatske u inozemstvo odselilo nešto manje od 30.000 osoba, dok se u Hrvatsku doselilo tek nešto više od 11.000 osoba tako da je saldo migracije s inozemstvom bio 'u minusu' od 17.945 osoba.
Najviše odselilo iz Zagreba i Primorsko-goranske županije
Taj je saldo posljednji put bio pozitivan 2008. godine kada je razlika između odseljenih i doseljenih bila 7.053 u korist potonjih. Već godinu dana kasnije saldo je bio negativan (-1.472), a najveći skok u migracijskom saldu među pojedinačnim godinama zabilježen je u 2014. kada se razlika između broja doseljenih i odseljenih više nego udvostručila u odnosu na godinu prije.
Među odseljenima u inozemstvo najviše je hrvatskih državljana, čak 95,3 posto.
Promatra li se broj odseljenih osoba iz Hrvatske u 2015. po županijama, na prvom mjestu je Grad Zagreb, sa 17 posto ukupnog broja odseljenih, a slijede Primorsko-goranska županija, s 8,6 posto i Zagrebačka županija, sa 7,7 posto.
Najčešće odlaze u Njemačku, Austriju i Italiju
U 2015. godini, prema podacima DZS-a, najviše se osoba odselilo u Njemačku, njih 41,6 posto, a ta je zemlja bilo popularno odredište i 2014., kada se tamo odselilo 38,2 posto osoba, te je tako zamijenila Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, kao zemlje koje su prijašnjih godina bile primarna odredišta. Iza Njemačke, najčešća su odredišta Austrija i Italija.
S obzirom na spolnu strukturu, iako je veći udio odseljenih muškaraca (53,7 posto) nego žena (46,3 posto), razlika nije velika. Najveći udio u dobnoj strukturi odseljenih muškaraca imaju oni u tridesetim godinama života, a među odseljenim ženama prednjače one u kasnim dvadesetima i tridesetim godinama života.
Od ukupno 11.706 doseljenih osoba u Hrvatsku, iz inozemstva se doselilo 55,4 posto hrvatskih državljana i 44,5 posto stranaca, a najviše njih, 32,5 posto, doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Iz susjedne nam je države i prijašnjih godina bio najveći postotak doseljenih osoba, većinom muškaraca. I u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva, baš kao i u broju odseljenih, veći je udio muškaraca (55,9 posto), ističu u DZS-u.
Od ukupnog broja doseljenih, najviše ih se doselilo u Grad Zagreb (23,6 posto), a potom slijede Splitsko-dalmatinska županija, s 15,6 posto doseljenih, te Istarska županija, s 9,2 posto.
Mladi se sele i unutar Hrvatske
U 2015. mjesto stanovanja unutar Hrvatske promijenilo je ukupno 75.927 osoba, a najviše ih se (44,0 posto) selilo između županija te nešto manje između gradova i općina iste županije (37,2 posto). Najveći broj preseljenog stanovništva bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,4 posto), a najviše su selile žene, čiji je udio u ukupnom broju preseljenih bio 54,9 posto.
Grad Zagreb nastavlja trend iz prethodnih godina i ima pozitivan međužupanijski migracijski saldo, odnosno više doseljenih nego odseljenih (4.420 osoba). Vukovarsko-srijemska županija ima negativan saldo migracije među županijama (-1.179 osoba), baš kao i Brodsko-posavska županija (-983 osobe).
Inače, prema podacima Eurostata, 3,8 milijuna ljudi imigriralo je 2014. u jednu od zemalja EU, dok je najmanje 2,8 milijuna migranata napustilo Europsku uniju.
