Jučer smo obilježili Dan oslobođenja Zagreba, a dan nakon Zagreba oslobođena je i cijela Europa. 9.svibnja 1945. feldmaršal Kietel je pred savezničkim generalima potpisao bezuvjetnu kapitulaciju Njemačke.
Danas se taj dan slavi kao Dan Europe, a tim povodom je Vilibor Sinčić zatražio reviziju hrvatskog članstva u Europskoj uniji, da vidimo jesmo li imali više štete ili koristi od tog članstva. S obzirom da je drug Sinčić budući predsjednik velike hrvatsko-rusko-kineske konfederacije nije nam bilo druge nego mu uslišiti želju.
Veselje i slavlje - tako je to izgledalo kad smo nakon dugih deset godina pregovora konačno postali članicom Europske unije.
Danas, gotovo pet godina kasnije svaki drugi Hrvat nije siguran je li ulazak u Europsku uniju uopće bio dobar ili ne. Pozitivno mišljenje o uniji ima tek 31 posto Hrvata što govori da raste broj euroskeptika. Prve godine pozitivno mišljenje imalo je 42 posto Hrvata - više i od EU prosjeka. Što ti isti građani kažu na Dan Europe?
"Zapravo ne primjećujem nikakvu razliku osim što preko granice mogu s osobnom kartom... Samo vidim da svi odlaze iz Hrvatske. I moj suprug je otišao prije dvije godine. Sad ćemo i mi. U Irsku... To je sad diskutabilno, koliko je to dobro koliko je loše. Mislim da je sve bolje... Kad čitam ono u novinama da više od 50 posto Hrvata ne želi biti u EU, nisam sigurna jesu li educirani ti ljudi", neki su od komentara građana.
Među prvima Uniju bi napustili članovi Živog zida. Predsjednik Ivan Sinčić kaže uplatili smo deset milijardi povukli pet. E, pa nismo.
Od prvog srpnja 2013. Hrvatska je u proračun EU-a uplatila ukupno 14,7 milijardi kuna, a u tom istom periodu iz EU fondova dobila 22,5 milijarde kuna. Jednostavno - dobili smo gotovo osam milijardi više.
Natalija je jedna od onih Hrvata koji su povukli novac i napravila posao. Stoji iza aplikacije koja misli za vas ako radite u uslužnim djelatnostima.
"Aplikacija pomaže, zapravo je zamjena za bilježnicu i olovku. Ima mogućnost da vlasnik ili djelatnik bilo kad naruči pacijenta ili klijenta i postoji unutar toga virtualni kartoni klijenata da se može pogledati kad je klijent zadnji put bio", kazala nam je Natalija Crnički, autorica aplikacije Salonize.
A toga ne bi bilo da nije Europe. Prijavila se za europski novac prvi put i uspjela. "Projekt ima vrijednost od milijun i 536 tisuća kuna, a ja sam dobila 90 posto potpore. Što znači da deset posto ide iz mog džepa, a 90 posto ide iz EU fondova", ističe Natalija.
Od ulaska u Europsku uniju u zemlje članice moguće je putovati samo s osobnom iskaznicom. Omogućena je i sloboda kretanja radnika. Prema službenim podacima na rad u druge zemlje otišlo je sto tisuća Hrvata, a gotovo sve zemlje ukinule su radne dozvole.
Evo što se po pitanju ekonomije promijenilo otkad smo dio velikog tržišta: "Rast izvoza i velikih mogućnosti na velikom zajedničkom tržistu izvoznih poduzeća s jedne strane i druge strane pad kamtenih stopa - pad stopa kredita su neposredna posljedica ulaska u EU", pojašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.
A što bi se dogodilo da se ispune želje Ivana VIlibora Sinčića i Hrvatska izađe iz Unije?
"O tome je razmišljala Grčka pa je odustala, o tome su razmišljale neke druge zemljenpa su odustale. U tom kontekstu izlaska iz Unije Hrvatska ekonomija bi došla u zonu ozbiljne recesije iz koje se ne bi mogla izvući desetljećima", ističe Novotny.
Kad se podvuče crta - što je nama Europa dala? E, pa do sad osam milijardi kuna više nego mi njoj.