nitko ne usmjerava mlade / Istražili smo: koliki je interes mladih ljudi za zanatskim srednjim školama?

Većina njih, ne imajući ideju što bi, kreće u gimnazije, nakon kojih kao prosječni učenici ostaju - nigdje. Dok su zanatske škole prazne i posao ih čeka

12.7.2016.
18:52
VOYO logo

Dobrog keramičara, jednako kao i dobrog kožara, danas je teško naći. Slično je i sa stolarima, vodoinstalaterima, soboslikarima ... No unatoč tome, interesa za ta zanimanja vrlo je malo.

"Škola traje tri godine, u razredu nas je bilo devetero i našla sam posao odmah", ispričala je Matea Vrdoljak, kožna galanteristica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Matein je primjer i pravilo. Kožni galanteristi uopće ne čekaju na posao u struci, no unatoč tome, u prvom ih se roku u srednje škole jučer upislao samo šestero. Obrtnici tvrde - to je pogrešan smjer.

"Zadnjih 20 godina trgovina je dobivala uvijek prednost prije proizvodnje, ali pokazalo se u ovoj krizi da bez proizvodnje nema izlaska iz krize. cijela koncepcija je krivo postavljena", rekao je Miljenko Vuk, vlasnik obrta kožne ganaterije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trend je godinama isti, no tek je sada zahvaljujući Europskom socijalnom fondu stipendiranje učenika-obrtnika dobilo novac koji bi doista mogao i motivirati buduće krovopokrivače, alatničare, kožare ili mesare da upišu upravo taj smjer. 

"11 i pol milijuna kuna retroaktivno, povrat sredstava u državni proračun, 23 milijuna kuna namijenjenih za stipendiranje učenika u deficitarnim zanimanjima, za podjelu bespovratnih potpora učenicima koji će na naukovanje, a školske i učeničke zadruge sa dva milijuna kuna", tvrdi Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukupno - 33 milijuna kuna za 3 tisuće i 300 učenika koji će u jednoj školskoj godini dobiti po 9 tisuća kuna izaberu neki od deficitarnih smjerova.

Od gotovo pedeset tisuća srednjoškolaca, samo je 4 tisuće njih odabralo školovanje za neki zanat, većina je krenula u gimnaziju. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mi u ovom trenutku stimuliramo u RH visoko obrazovanje, iako znamo da nositelj razvoja nije visoko obrazovanje. Ta količina visoko obrazovanih ljudi ni u Hrvatskoj niti igdje u svijetu nije potrebna. To ne znači, da ne treba obrazovati ljude, ali to mora biti ciljano, u skladu s potrebama tržišta rada", pojasnila je Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskog sustava.

A tržište rada je takvo, dodaje, da ekonomist na burzi provede oko tri godine, dok dimnjačar posao dobije čim se prijavi. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sisi
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo