Kada će Hrvatska dobiti banku hrane? Bacamo 400.000 tona, a siromašnih je sve više

Ujedinjeni narodi postavili su cilj prepoloviti globalni otpad od hrane po stanovniku na maloprodajnim i potrošačkim (pojedinačnim) razinama te smanjiti gubitke hrane u proizvodnji i opskrbnom lancu, uključujući gubitke poslije žetve do 2030. Prema izvještaju Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane. 

Naime, u zemljama Europske unije godišnje na smeću završi 88 milijuna tona neprodane zdravstveno ispravne i iskoristive hrane ili oko 865 kilograma hrane po osobi, a Hrvatska godišnje baci oko 400.000 tona ili od 70 do 90 kilograma hrane po osobi. Istovremeno, u EU živi 125 milijuna siromašnih osoba ili onih u riziku od socijalne isključenosti, a ukupno 3,5 milijuna su beskućnici.

''Unatoč visokoj razini pozornosti koja je posvećena ovome problemu u posljednje vrijeme, kao i brojnih inicijativa u zemljama članicama, na nivou EU još uvijek ne postoje pouzdani i usporedivi podaci o tome koliko se hrane baca u različitim fazama proizvodnje, distribucije i potrošnje, dijelom zbog neusklađenosti u definiranju otpada od hrane, a dijelom zbog različitih metodologija praćenja i izvješćivanja o količinama'', upozorila je za Vijesti.hr Branka Ilakovac iz Centra za prevenciju otpada od hrane, koja je nedavno obranila doktorski rad 'Ponašanje kućanstava u postupanju s otpadom od hrane'. Na temelju provedenih istraživanja i statističkih izračuna potvrđeno je da u razvijenim zemljama sektor stanovništva najviše doprinosi ukupnom otpadu od hrane, ali određeni udio imaju i tvrtke, a njima je doniranje hrane prilika za razvijanje u smjeru društveno odgovornog poslovanja. Ipak, broj onih koji su u ove tri godine od Porezne uprave zatražili oslobađanje od PDV-a za doniranje hrane, pogotovo jer se u javnosti sve više govori o važnosti njezina nebacanja, baš ne ohrabruje. 

(Šibenski portal)  Prema podacima Porezne uprave, u 2016. godini samo je 46 poreznih obveznika predalo izvješća o obavljenim donacijama hrane, nabavne vrijednosti 9.244.233 kune. 

Za 2017. godinu izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 10.757.848 kuna predalo je 67 poreznih obveznika. A u 2018. godinu ukupno su 62 porezna obveznika predala Izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 9.936.882 kuna, podaci su koje je za Vijesti.hr prikupilo Ministarstvo financija.

(Hrvoje Jelavic/PIXSELL)

Dokument koji bi Hrvatskoj trebao biti nit vodilja u ispunjavanju zadatka jest Plan sprječavanja otpada od hrane RH za razdoblje 2019. - 2022. godine, no on tek treba u e-savjetovanje u kojemu će se zadržati 30 dana, doznaju Vijesti.hr iz resornog Ministarstva poljoprivrede, koje je za njegovu izradu okupilo široku skupinu. I to iz redova nekoliko ministarstava (zaštite okoliša, zdravstva, demografije, financija, gospodarstva i obrazovanja) te Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Uključeni su bili i Prehrambeno-biotehnološki, kao i Agronomski fakultet, ali i gospodarska te obrtnička i poljoprivredna komora, HUP, Caritas, Crveni križ i Mreža hrane, Centar za edukaciju i informiranje potrošača i Hrvatska mreža socijalnih samoposluga. 

Plan bi upravo kad su potonje u pitanju trebao olakšati njihov rad jer među ključnim mjerama prioritet bi trebalo imati unapređenje sustava doniranja hrane s pripadajućim aktivnostima, a riječ je o izmjenama zakonodavstva i edukaciji te izradi Studije izvedivosti Banke hrane.

Premijer Andrej Plenković (Patrik Macek/Pixsell) Na tom tragu kao prvi korak prema 'banci hrane' Ministarstvo poljoprivrede je nakon dvije godine izradilo IT sustav koji predstavlja komunikacijsku platformu za bolje povezivanje dionika sustava. Predviđeno je da donatori višak hrane prijave u sustav, a potom upravitelj sustava, u skladu s potrebama krajnjih primatelja, raspodjeljuje hranu odabranim posrednicima koji će potom tu hranu podijeliti potrebitima. Projekt je u pilot fazi koja će trajati šest mjeseci na ograničenom broju korisnika. S obzirom na to da je sudjelovanje u sustavu dobrovoljno te da je sustav na početku primjene, više informacija bit će poznato nakon završetka pilot fazevisno o rezultatima i zaključcima iz pilot faze, odlučit će se o primjeni na teritoriju cijele Republike Hrvatske, istaknuli su iz Ministarstva poljoprivrede.

Ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić (Patrik Macek/PIXSELL) Iako je oslobađanje doniranja hrane PDV-a trebao biti prvi korak za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i transportirati hranu, često se čini da je u ove tri godine to bio i posljednji korak, a na što je višekratno upozoravala je Inicijativa 'Oslobodimo donacije hrane PDV-a'. Naime, kako je istaknuo za Vijesti.hr istaknuo koordinator platforme 'Mreža hrane' Zoran Grozdanov, ono što i dalje nedostaje jest organiziran sustav doniranja hrane odnosno 'banka hrane', 

Banka hrane je potrebna kao institucija, odnosno ured koji će pratiti situaciju na terenu, skupljati informacije i od donatora i od socijalnih samoposluga te preusmjeravati doniranu hranu. Bez toga će oslobođenje hrane PDV-a i dalje biti prepušteno pojedinačnim akcijama donatora i/ili socijalnih samoposluga, ali rješenje neće biti sustavno.

(Socijalna samoposluga / Emeđimurje) Iz Ministarstva poljoprivrede, koje tom idejom u samim počecima nije bilo oduševljeno, ali je proteklih mjeseci ipak napravilo neke pomake u pronalasku mogućeg modela, sada najavljuju sljedeće korake. Ovisno o rezultatima Studije to bi trebali biti ''umrežavanje ciljanih skupina u svrhu pokretanja daljnjih aktivnosti, poticanje korištenja EU fondova i doprinos olakšavanju komunikacije među dionicima sustava doniranja hrane''. Plan bi trebao uključivati i koordinirano djelovanje prema proizvođačima hrane, distributerima i trgovcima te ugostiteljskom sektoru. I to, između ostalog, i kroz sklapanje dobrovoljnih sporazuma o smanjenju otpada od hrane te ulaganja u istraživački rad iz ove problematike. Što se tiče zakonodavnih izmjena, one najvažnije odnose se izmjene Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje te na izradu Vodiča, odnosno nacionalne smjernice o doniranju hrane. 

(Ivo Cagalj/PIXSELL) 

Odgovornost za doniranu hranu, nedostatak infrastrukture u smislu skladištenja i prijevoza kod donatora i posrednika, nemogućnost identifikacije posrednika od strane donatora te zakonodavni okvir u smislu propisa o hrani, odnosno higijena i sljedivost - prepreke su koje stoje na putu doniranja, a bile bi riješene bankom hrane i zakonodavnim izmjenama.

Naime, nemogućnost doniranja hrane kojoj je istekao rok valjanosti iz HGK su već u nekoliko navrata za Vijesti.hr označili kao ključan problem uz pitanje logistike, a iz Ministarstva poljoprivrede na to odvraćaju da na temelju rezultata Studije o trajnosti hrane donatorima kane omogućiti doniranje hrane nakon isteka 'najbolje upotrijebiti do' datuma pod uvjetom da je hrana sigurna za konzumaciju. 

''Slijedi izmjena Pravilnika po kojoj se doniranje hrane smatra obavljenim u svrhu sprječavanja njenog uništavanja, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima  - ako se hrana s datumom 'najbolje upotrijebiti do' donira u razdoblju od najviše tri mjeseca do najmanje sedam dana prije isteka. U svrhu oslobođenja plaćanja poreza na dodanu vrijednost, izmjenom se predviđa ukidanje obveze doniranja hrane s 'najbolje upotrijebiti do' datumom najmanje sedam dana prije isteka te omogućava doniranje hrane do zadnjeg dana isteka roka trajanja''.

( Thinkstock, Arhiva ) Dok čekamo najavljene izmjene, a onda i njihovu primjenu u praksi, odnosno hoće li biti više donatora i donirane hrane, valja imati na umu da su pojedinci i sami pokušali pronaći neka rješenja kako bi donirana hrana stigla do onih kojima je najpotrebnija poput već spomenutih socijalnih samoposluga te Portala dobrote. A postoje i marketi u kojima su artikli na policama i dvostruko pa i više jeftiniji nego u drugim trgovinama poput prvog hrvatskog food outleta Žabac ili Robin Fooda u susjedstvu, ali i tvrtke odnosno platforme VeeMee. 

Slični primjeri, ali i prave banke hrane postoje diljem svijeta, a zajedničko im je da osim financijske strane i stvaranja novih prilika jednostavno ljudima žele omogućiti lakši život. Pogotovo kad je riječ o onima kojima je pomoć prijeko potrebna ne ispuštajući iz vida da je riječ o kompleksnom problemu ne samo s moralnog, nego i s ekološkog te ekonomskog aspekta.