Prosječna cijena prodanog kvadrata novog stana u Hrvatskoj lani je iznosila 2190 eura, što je 20 posto više nego godinu prije, a u Zagrebu 2579 što je 32,4 posto više nego godinu prije. Bez obzira na astronomske cijene, lani je u Hrvatskoj prodano 3910 novih stanova, od čega gotovo polovica otpada na Zagreb, a 193 su POS-ova stana, koji su također osjetno skuplji nego godinu prije.
Agent za nekretnine, Boro Vujović za RTL Direkt je prokomentirao posljednje podatke prema kojima su kvadrati 20% skuplji u Hrvatskoj, 30% u Zagrebu te otkrio koliko službena statistika otkriva ono što se zaista događa na tržištu, prenosi Danas.hr
"Činjenica je da su cijene više nego su bile, ali je li statistika najtočnija, čini mi se da je u Zagrebu više nego na terenu, ali je pitanje koji su stanovi uzeti u prosjek, možda je prodano više elitnijih stanova ili je ona prije dvije godine bila niža nego je realna", kaže i navodi svoju statistiku s terena: "Poskupljenje 17,5 posto 2022. u odnosu na 2021. Gledali i početak i kraj godine, da smo gledali samo kraj porast bi bio znatno viši", tvrdi.
Poklopio se niz faktora
Objašnjava da se poklopilo niz faktora. "Puno je faktora, činjenica je da su narasli energenti, ulazna cijena novogradnje je viša, skuplja je radna snaga, manja je proizvodnja novih stanova nego ranije, tržište ima ponudu i potražnju, a kada je potražnja veća od ponude to se odražava na cijene. Inflacija je glavni pokretač onog što se na tržištu događa, ne rastu samo cijene stanova nego svih proizvoda i usluga i jasno da se odražava i na cijene nekretnina", govori.
Odgovara da je najskuplji stan kojeg je prodao imao cijenu od 10.000 eura po kvadratu, u Zagrebu". Najviše se stanova prodaje u Zagrebu. I to više od polovine za gotovinu, a na pitanje tko ima toliko gotovine odgovara:
"Činjenica je da neka naša statistika kaže da je 60 posto kupoprodaja obavljeno vlastitim sredstvima, to je tako. Tko ima keš? Stranci kojih ima preko 30 posto, svaka treća nekretnina kupljena je od stranaca i to vlastitim sredstvima", navodi. Kaže kako je i tu više faktora, od Schengena do turizma i štednje.
Ušteđevina, prihodi od turizma
"I Schengen i euro su se prošle godine odrazili, to je bio jedan od razloga, ali ne glavni. Turistička smo zemlja, 20 posto BDP-a je od turizma, iznajmljivači plaćaju minimalni porez, paušalni porez na turistički najam i prihoduju značajna sredstva i veliki dio se tih slije na kupnju nekretnine u Zagrebu. Velika je štednja, nekoliko milijardi u štednji. Dio sredstava s obzirom na niske kamatne stope se prelio u nekretnine jer je to bolji način ulaganja", navodi.
Za visoke cijene kriva je inflacija, ali dijelom i APN, smatra i otkriva kad bi kvadrati mogli pojeftiniti.
"Ako se smanji cijena svih proizvoda, onda je moguće očekivati i cijenu nekretnina. S obzirom na inflaciju i vrijednost novca… Imali smo koronu, intervenciju država gdje je puštena velika količina novca u opticaj i to se odrazilo na cijene nekretnina", rekao je.
Glavni problem APN-a je rok
Objasnio je i u čemu je točno problem s APN-om. "APN je dobra ideja koja nije tako dobra u realizaciji, najveći nedostatak je kratak rok trajanja. Krenut će 20. ožujka i tri do četiri tjedna dok ima sredstava, a ako ga želite iskoristiti morate kupiti stan danas, u desetak dana, ne možete pregovarati, tražiti stan. Velika potražnja, mala ponuda i rezultira cijenama koje ne bi trebale biti tako visoke", rekao je.
Otkrio je i da cijene nekretnina u Dubrovniku za novogradnju idu i od 3 do 10 tisuća eura. Starigrad 5 i više tisuća eura, govori.
