Udruga Franak je guverneru Hrvatske narodne banke, Borisu Vujčiću poslala otvoreno pismo s pitanjem imaju li banke dovoljno novca u slučaju da će morati nadoknaditi svu štetu potrošačima i klijentima, koji ih tuže u slučaju Franak. Prema procjenama udruge, ukupni iznos duga banaka je oko 50 posto iznosa svih realiziranih kredita u švicarskoj valuti.
"Ako je bilo 44 milijarde kuna kredita, banke su ugrubo dužne potrošačima oko 22 milijarde kuna zajedno sa zateznim kamatama, a u slučaju utvrđenja ništetnosti takvih ugovora, ukupno obeštećenje raste na oko 40 milijardi kuna", stoji u pismu.
Pitanje je, dakle, je li HNB naložio bankama da rezerviraju taj novac kako bi mogle ispuniti tužbene zahtjeve te jesu li ga banke rezervirale i u kojem iznosu. Naravno, postavlja se pitanje i imaju li banke uopće "dovoljno slobodnog kapitala, odnosno dovoljno likvidnosti da saniraju ovih 20 do 40 milijardi kuna štete nanesene potrošačima".
Problemi s reputacijom
HNB se o na ova pitanja očitovao tek nakon upita medija. Za Novi list su potvrdili da će Udruzi Franak odgovoriti u primjerenom roku. Dodali su kako je riječ o povjerljivim informacijama, koje ne mogu iznositi u javnost, osim ako to banke već same nisu učinile. Dodali su i da velike banke sad nadzire Europska središnja banka, štogod to značilo.
"U sklopu svojih supervizorskih aktivnosti Hrvatska narodna banka nadzire i pravilnost izdvajanja rezervacija za sudske sporove. Postupci i kriteriji za utvrđivanje potrebnih rezerviranja definirani su Međunarodnim računovodstvenim standardima i Odlukom o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije. Hrvatska narodna banka kontinuirano prati i procjenjuje adekvatnost rezervacija za ovu vrstu sporova, međutim zaključci se ne mogu priopćiti trećim osobama zbog obveze čuvanja povjerljivih informacija. Pritom ističemo da su gotovo sve banke na koje se odnosi kolektivna tužba u vezi s kreditima u švicarskim francima od 1. listopada 2020. pod izravnim nadzorom Europske središnje banke", poručili su iz HNB-a.
No, HNB je u ozbiljnim problemima s reputacijom. Najprije je guverner dobio novčanu nagradu Mađarske narodne banke u iznosu većem od pola milijuna kuna. Pa se ispostavilo da viceguverner Slavko Tešija ima veću plaću od njega i hrpu dugova, da bi sve zaokružio viceguverner Roman Šubić kupivši vilu od agencije za naplatu potraživanja ispod tržišne cijene. Uz gubitak monetarne suverenosti uvođenjem eura, HNB se suočava s još jednim problemom o kojem se moglo ranije razmišljati.
Pitanja za Frankfurt
Iz Udruge Franak ističu da se po kolektivnoj sudskoj presudi, na domaćim sudovima vodi oko 35.000 sporova vezanih za kredite u "švicarcima". "Prema našim saznanjima dosad je preko 1000 potrošača obeštećenje dobilo, 10.000 ih je dobilo prvostupanjske presude, dok je na čekanju 20.000 potrošača s konvertiranim kreditima koji su već prije tužili banke i nisu čekali na odluku Suda EU-a o tome imaju li pravo na obeštećenje. U skladu s dosadašnjom sudskom praksom koja je potvrđena sve do Ustavnog suda, svaka banka osuđena u kolektivnom sudskom postupku duguje potrošačima koji su ugovorili kredite s valutnom klauzulom preplaćene iznose kamata, preplaćene iznose tečaja te zakonske zatezne kamate na svaku pojedinačnu preplatu od dana kada je anuitet naplaćen", tvrde u udruzi.
Pitanje o rezervacijama novca, moglo bi imati značajan utjecaj na stabilnost bankarskog sektora u Hrvatskoj, No, ispada da HNB više nije briga za to, već da pisma i upite treba slati u Frankfurt.
