Ministarstvo turizma najavilo je da će zatražiti veći broj radnih dozvola, najmanje 5500. Ministar Capelli kaže da nije u redu da je za građevinu predviđeno 12.000 dozvola za strance te ističe da oni ne bi imali gdje raditi da nije turizma.
Ministarstvo turizma želi veći broj radnih dozvola za strance
'S obzirom na velike potrebe za radnom snagom u turizmu i predviđanja da će nam za iduću turističku godinu trebati do 15.000 novih radnika u turizmu, smatram da taj broj mora biti veći', kaže Gari Capelli i dodaje da se za 2018. predviđa povećanje turističkog prometa te dulja sezona. Kaže da u turizmu postoji problem lošije kvalitete usluge koja je posljedica nedovoljnog broja radnika, prenosi Novi list.
Stotinjak je radnika nedostajalo prošle sezone u Jadranka hotelima na Lošinju. I oni ističu da najavljena kvota nije dovoljna
'Nama je važno da bilateralni sporazumi pomognu u rješavanju tog problema odmah, a ne početkom sezone, pogotovo zato što smo u potrazi za kadrovima u Hrvatskoj već prošli cijelu zemlju. Rezultati prvih akvizicija su vrlo poražavajući i moramo priznati da je strah u vezi s pronalaskom radnika za iduću godinu sve realniji', rekla je članica Uprave Jadranka Grupe Nina Garić Saganić.
Sindikati se protive uvozu radne snage uz toliko nezaposlenih
Sindikati se ipak ne slažu s tolikim uvozom radne snage, dok istodobno na Zavodu za zapošljavanje ima 180 tisuća ljudi.
'Ne možemo u jednom trenutku imati 180 tisuća ljudi na Zavodu za zapošljavanje i potrebu poslodavaca za, recimo, 20 tisuća radnika i da poslodavci nemaju način da od tih 150 tisuća ljudi s burze rada privole njih 20 tisuća da dođu raditi u njihove kompanije, a posebice kad je riječ o zanimanjima gdje se ne traži visoka naobrazba, nego su to pretežito sobarice, spremačice, pomoćno kuhinjsko osoblje', rekao je predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Bruno Bulić i dodao da ministarstva pogoduju kapitalu, umjesto da paze na interes građana i radnika.
'Argumentirano mogu reći da Vlada pogoduje kapitalu na štetu građana jer kad se gledaju bilance poslovanja hotelijera od 2012. godine pa do danas, vidjet ćete da su to kompanije koje ostvaruju od tridesetak do 650 milijuna kuna čiste dobiti nakon oporezivanja. Prema tome, ima mjesta, i to puno mjesta za veće plaće radnicima. Ima puno mjesta da se izgradi smještaj za sezonsku radnu snagu, da ljudi normalno spavaju i jedu, i to se sad počelo raditi. Ima prostora da se dio ljudi, koji ionako rade 8 do 10 mjeseci godišnje, primi u stalni radni odnos, pa neće imati problema s nedostatka radnika, a određeni broj ljudi neka uzmu kao stalne sezonce', kaže Bulić.
Kao rješenje Bulić nudi da se dio ljudi primi u stalni radni odnos, a ne samo kao sezonce, a određen broj ljudi kao stalne sezonce.
'Priča se o investicijama u objekte, a ne u djelatnike'
Pita se i odakle Ministarstva planiraju uvesti radnike jer ih tek malo ima u Vojvodini i Srbiji, dok su radnici iz Rumunjske i Bugarske već otišli u Italiju, a oni iz BiH već su radili u Dalmaciji.
'Postojeće objekte trebamo dignuti na četiri ili pet zvjezdica, povećati kvalitetu s više zaposlenih i većim plaćama, pa neće biti nedostatka radnika. Poslodavci u Hrvatskoj ne žele prihvatiti činjenicu da je u Hrvatskoj profunkcioniralo tržište rada i da ih sobarice kojima nude tri tisuće kuna odbijaju, pa traže od Vlade uvoz radne snage. Ili netko izgradi hotel na otoku u kojemu mu nema tko raditi. Pa trebao je znati da na otoku živi 200 ljudi. I sad bi Vlada trebala naseliti otok sa 500 Indonežana da bi radili, a lokalno su stanovništvo godinama iseljavali ne pružajući im uvjete za život. Da sam ministar financija i da me dođu pitati za uvoz radnika u turizmu, rekao bih im – pogledajte si godišnju dobit i potjerao bih ih', kaže Bulić.
Slaže se i turistički djelatnik Nedo Pinezić koji tvrdi da nema smisla graditi velike hotele ako u njima neće raditi hrvatski građani i ako dohodak onda neće ostati u Hrvatskoj. Pinezić ističe da se govori o velikim investicijama u objekte, ali ne priča se o investicijama u djelatnike.
'Izgubili su 10 do 15 godina za školovanje kadra i sad odjednom treba gasiti požar, pa su se sjetili stipendirati učenike. To je naknadna pamet. Gledajte, ja sam prvi za to da se dopuste kvote za uvoz radne snage jer treba dopustiti slobodno tržište da ljudi dođu tu raditi ako žele, ta u Europi smo, ali sam isto tako siguran da to nije rješenje ovoga problema', kaže Pinezić za Novi list.
