I dok u Hrvatskoj postoje škole koje rade u tri smjene, plan
Ministarstva je uvođenje cjelodnevnog boravka u školi. To
podrazumijeva jednosmjensku nastavu i izgradnju novih te
proširenje postojećih škola. Koje su prednosti i što cjelodnevna
nastava sve donosi, te kad će uopće biti moguća, ispitala je
Zorana Čičak Kulić.
771 učenik ove zagrebačke osnovne škole nastavu ima uvijek u
jutarnjoj smjeni.
''Djeca imaju puno više mogućnosti za dopunsku i dodatnu nastavu, izbornu i izvannastavne aktivnosti, a poslije škole se mogu baviti čime žele i mogu si planirati dan'', rekla je Darka Bebić Štimac, ravnateljica OŠ Alojzija Stepinca u Zagrebu.
Raspoređeni su u dva školska objekta, a broj učenika raste. Jako puno roditelja baš zbog jednosmjenskog rada želi da njihova djeca upišu ovu školu.
''Ove godine da bismo održali jednu smjeno smo morali
prenamijeniti neke učionice, jako je teško napraviti raspored s
toliko puno razrednih odjela u jednoj smjeni. Ove godine smo
uspjeli, ne znam kako ćemo iduće godine, ali svima je cilj da se
jedna smjena održi'', kazala je Bebić Štimac.
U Hrvatskoj 40 posto učenika nastavu ima u jednoj smjeni. 57
posto njih nastavu pohađa u dvije, a u 11 škola radi se u
čak tri smjene. Jednosmjenska nastava i cjelodnevni boravak u
školama zahtijeva izgradnju dodatnih kapaciteta.
''Kada gledate naš broj učenika i neke druge škole, mi imamo tri prosječne hrvatske škole u našoj jednoj. Rad u jednoj smjeni sanjamo od kad diplomiramo, to je nešto što bi bilo sjajno. Dijete ujutro dođe u školu, napravi sve što treba i kad ode iz školu popodnevnim satima da je i naučeno i nahranjeno i naigrano i sve što treba'', rekla je Karmen Hlad, ravnateljica OŠ Dragutina Domjanića u Zagrebu.
Hrvatski učenici u odnosu na svoje europske kolege u školama provode najmanje vremena. Na razini primarnog obrazovanja, broj nastavnih sati u Hrvatskoj je 1890, što je više nego upola manje od europskog prosjeka koji iznosi 4062 sata. Uz to, osnovna škola traje najkraće - osam godina.
Cjelodnevna nastava znači i povećanje broja sati obvezne nastave. Prema planu Ministarstva djeca bi u školu dolazila u 8, a odlazila u 15 sati, s tim da se boravak može produljiti i do 17 sati. Svi bi u školi imali ručak.
''Djeca bi lakše usvajala gradivo koje trebaju usvajati. A to
podrazumijeva još nešto, a to je da nema domaćih zadaća, da se to
rješava u školi, da knjige ne treba nositi kući i naravno puno
kvalitetniji život u familiji'', kazao je ministar znanosti i
obrazovanja Radovan Fuchs.
Prema planu Ministarstva, sve bi škole do 2027. trebale prijeći
na cjelodnevnu nastavu.
