Čini se nezamislivim da srednjoškolci za vrijeme školskog odmora na hodnicima pričaju o izlasku na biralište, izbornim procesima, favoritima ili jesu li za i protiv apstinencije. Zagrepčani su skeptični o spuštanju dobne granice za glasanje na 16 godina kada djeca pohađaju drugi ili treći razred srednje škole, otkriva RTL Direkt.
"Iskreno mislim da je to malo premlado, pogotovo u Hrvatskoj. Mislim da mladi sa 16 godina nisu dovoljno upućeni u politiku i zbivanja u državi. Ni sa 20, a kamoli sa 16", kazala je Zagrepčanka Lucija, a njezina sugrađanka Vida kazala je da je "18 čisto dovoljna granica, da bi bio red da tako i ostane. Ima vremena za 16-godišnjake".
'Mladi se moraju pripremiti za izbore'
Zagovornicima spuštanja dobne granice za izlazak na birališta nije neočekivano da mladi razmišljaju kao Lucija i Vida. Direktorica GONG-a Oriana Ivković Novokmet kazala je da je bilo otpora i kada se donosila odluka kako i žene trebaju imati pravo glasa.
"Sa ste radili vox populi na tu temu, vjerujem da bi dobili protivljenje i onda. Ključno je, ustvari, stvaranje navike. Istraživanja pokazuju da ne postoji velika razlika između građanskih kompetencija sa 16 i 17 pogotovo, i onih s 18. U svakom slučaju, mislimo da je dobro da se mladi uče da participiraju, da odlučuju o svojoj i sudbini zajednice, i to na najbolji način - izlaskom na izbore", objasnila je Novokmet.
U Austriji je, primjerice, dobna granica za izlazak na biralište sa 16 godina spuštena prije 16 godina. U Grčkoj pravo na glasanje imaju svi oni koji će u izbornoj godini navršiti 17, dakle i neki 16-godišnjaci. I na Malti na svim izborima glasaju 16-godišnjaci, a u Njemačkoj oni imaju pravo glasati na europskim i lokalnim izborima, no ne parlamentarnim.
"Cijela priča je dosta kontroverzna i diskutirana, osobno sam mišljenja da je dobro da mogu mlađi na izbore, ali i da je jako potrebno da se kroz obrazovanje u školi mladi pripreme za izbore", objasnio je zastupnik u Bundestagu Josip Juratović.
Ipak, kod nas bi, kao i u Njemačkoj, za promjenu dobne granice za izlazak na izbore trebao bi širi politički dogovor. A što o tome misli aktualna ekipa u Saboru? Lijeva oporba je za, kao i Most, a predstavnici vlasti, HDZ,, o tome se još nisu očitovali. Da bi se po tom pitanju nešto napravila - potrebni su i glasovi HDZ-a kako bi postigli dvotrećinsku većinu.
'Pokazali su kroz prosvjede za očuvanje planeta i okoliša da su svjesni'
Društvu je, naime, potrebno kvalitetno političko i građansko obrazovanje, a udruge mladih vjeruju da bi spuštanje dobne granice moglo natjerati državu da tome posveti odgovarajuću pažnju.
"Mladi su pokazali kroz prosvjede za očuvanje planeta i okoliša da su svjesni, da im je bitno, da znaju što se događa. Smatramo da je krajnje vrijeme da oni dobiju priliku s obzirom da će oni najduže živjeti posljedice odluka koje sada donosimo", kazao je glavni tajnik Mreže mladih Hrvatske Josip Miličević.
Da bi izašli na birališta, mlade je potrebni motivirati. Taylor Swift je, primjerice, neki dan pozvala svoje pratitelje na mrežama da se registriraju za glasanje što je rezultiralo najvišim brojem novoregistriranih u jednom danu u zadnje tri godine.
"Pokazala je publici koja je prati što znači biti građanka, a to je u najmanju ruku izaći na izbore", naglasila je direktorica GONG-a.
Možda bi Severina, Jelena Rozga, Grašo ili neki drugi celebrity kod nas mogao povući sličan potez, kažu u Direktu. Njihov poziv sigurno bi izazvao veći interes mladih, nego neki predizborni spot.
