HZZO ima povlašten položaj, jer ne prolazi strogi nadzor kojem su izložena sva osiguravajuća društva u Hrvatskoj, a rizik svog poslovanja prebacuje na proračun i sve gubitke financira novcem poreznih obveznika, zaključak je analitičara i djelatnika osiguravateljske industrije, kao i izvora pri Europskoj komisiji.
Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje, objašnjava u razgovoru za Jutarnji list da sve kuće u Hrvatskoj moraju poslovati prema vrlo strogim pravilima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga - za svaku prodanu policu moraju imati garancije i novčane rezerve, a njihov rad podložan je redovitim inspekcijama i nadzorima. Za HZZO, dodaje, sav rizik i trošak poslovanja prebacuje se na porezne obveznike.
Kamen smutnje
Darko Cesar, predsjednik Uprave Basler osiguranja, kaže da HZZO ne može raditi izvan sustava, bez HANFA-e kao kontrolnog tijela. Dodaje da je već godinama kamen smutnje što osiguravajuća društva potpadaju pod HANFA-u, a HZZO ne.
U Hrvatskoj 2,33 milijuna građana posjeduju policu dopunskog zdravstvenog, najviše njih upravo policu HZZO-a, a 894.000 građana tu policu dobiva na teret državnog proračuna.
Europska komisija u strogo reguliranim uvjetima dopušta državi da se bavi osiguranjem, ali za to mora registrirati posebno društvo za osiguranje za koje bi vrijedila sva pravila koja vrijede za Allianz, Basler, Croatia osiguranje i druge. HZZO nema tvrtku koja bi se bavila prodajom polica.
Slovenija izgubila sudski spor
Slovenija je također pokušala izbjeći regulativu Europske unije po pitanju osiguranja pa je police dopunskog proglasila društvenim interesom kojim upravlja država. No, to joj nije uspjelo.
Sloveniju je Europska komisija zbog toga tužila i tražila da se iz slovenskog zakonodavstva isključe posebni uvjeti za bavljenje dopunskim osiguranjem, te da svaki osiguratelj može slobodno obavljati tu vrstu osiguranja bez intervencije države, objasnio je Šime Ivanjko, profesor iz Maribora.
Sud EU u Luxembourgu presudio je se osiguranja moraju prepustiti slobodnom tržištu, bez uplitanja države.
Podsjetimo, prošlog tjedna hrvatski mediji objavili su vijest o sličnom postupku Unije u hrvatskom slučaju. Ravnatelj HZZO-a Siniša Varga na dan 23. kolovoza demantirao je u službenom priopćenju sve navedene tvrdnje.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nije primio nikakav nalog Europske komisije da mora odustati od ugovaranja polica dopunskog zdravstvenog osiguranja kako to navode pojedine dnevne novine i internetski portali.
Radi se o netočnoj i neprovjerenoj informaciji koja bi mogla bespotrebno uznemiriti 2 milijuna i 370 tisuća naših osiguranika, vlasnika police dopunskog osiguranja.
Dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a i dalje je najbolje i najsigurnije na hrvatskom tržištu. Niti jedno drugo dopunsko osiguranje nije besplatno za skoro 900 tisuća osiguranika čije police pokriva državni proračun.
Promjene u dopunskom zdravstvenom osiguranju neće se raditi preko noći, već sustavno, s punom ozbiljnošću i odgovornošću, na državnoj razini i kroz zakone koji reguliraju provođenje dopunskog zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj.
Dapače, ne samo da se dopunsko osiguranje HZZO ne ukida, već ćemo uskoro Upravnom vijeću uputiti konkretan prijedlog o snižavanju i ujednačavanju cijena polica dopunskog zdravstvenog osiguranja. Na taj ćemo način našim osiguranim osobama učiniti dopunsko osiguranje još pristupačnijim, te očekujemo još veći interes naših osiguranika za našom policom dopunskog zdravstvenog osiguranja.
