Iako često govorimo o "švedskom modelu", Stjepan Orešković, redoviti profesor na Medicinskom fakultetu, Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", koji je nedavno sudjelovao na predavanju organizirano u okviru rada Švedske akademije za medicinske znanosti, rekao je za N1 televiziju da postoji onoliko modela koliko ima država. "Mislim da je primjer Švedske odličan primjer toga koliko u čovječanstvu trenutačno postoji malo želje za time da se ozbiljno pristupi pitanjima kako i koliko možemo naučiti jedni od drugih u rješavanju pitanja s kojima se suočavamo.
"Švedska je problemu pristupila liberalno i onda se pojavio u toj dihotomiji totalni 'lockdown' ili totalna liberalizacija. Po meni je zanimljivo gledati ishode. Fenomenalno je koliko se govori o Švedskoj, a ne spominje se Danska. Nordijske zemlje usporedive su po svim parametrima, ne samo kliničkim, nego epidemiološkim, socijalnim i ekonomskim. Nitko ne govori o tome što je napravila Danska", napominje Orešković.
Razlika u mortalitetu
Pojašnjavajući što je točno ta država napravila, rekao je da su reakcije bile donekle različite u smislu ponašanja u javnom prostoru, restorani su bili više otvoreni u Švedskoj, manje u Danskoj ili Norveškoj.
"Dogodilo se na kraju zapravo to da Danska ima 688 mrtvih ili 11,58 na 100.000 stanovnika, a Švedska ima 58,36 na 100.000 ili 5900 mrtvih. U Švedskoj je umrlo puno više ljudi nego Danskoj, a ukupni efekt na ekonomiju je sličan. Prema podacima MMF-a, Švedska će imati pad BDP-a od gotovo pet posto, Danka minimalno više do toga", dodao je.
Vijetnam kao primjer?
Smatra da treba pogledati i neke primjere izvan Europe, spomenuvši primjer Vijetnama kao dobar način nošenja sa zdravstvenom krizom. "Vijetnam ima nešto više od 1000 kilometara granice s Kinom, gotovo sto milijuna stanovnika, a imali su ukupno 35 mrtvih na milijun stanovnika", ističe.
Kaže da je pet faktora zaslužno zašto oni stoje tako dobro. Iako nije naveo svih pet, istaknuo je neke najznačajnije. "Jedan je po meni najvažniji, visoko povjerenje u vladu i medije. I u znanost. Treće, imaju iskustvo s prethodnom epidemijom iz 2005. i čim je to sve počelo bili su spremni reagirati. Imaju fantastičan sustav trackinga, nadzora. Ono što dijeli uspješne od neuspješnih zemalja su ponašanje politike i vlada, kao i želja ljudi da slijede ili ne slijede preporuke", kaže.
Loši primjeri
Kao primjer lošeg upravljanja krizom navodi zemlje poput Brazila, SAD-a ili Velike Britanije. "Mislim da je problem što se problem pandemije svodi na virološki ili klinički problem, to su uvijek socijalni problemi izazvani virusima. I njihovi ishodi strahovito ovise o ponašanju ljudi, socijalnim kontaktima, odgovornosti ljudi", ističe.
Najveći test će biti SAD, smatra. "Smatram da su njihovi izbori izbori o javnom zdravstvu. Oni imaju 221.000 mrtvih, više od 20 posto ukupno mrtvih u cijelom stanovništvu svijeta, više od osam milijuna oboljelih. To su nezamislivi parametri za tako razvijenu državu", zaključuje Orešković za N1.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
