Pojačane vojne aktivnosti ukrajinske vojske u ponedjeljak i rušenje brane hidroelektrane Kahovka kod Harkiva u utorak daju naslutiti da je ukrajinska protuofenziva sve bliže, ako još nije počela.
Kako je za Net.hr komentirao vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić, sasvim je izvjesno da su Rusi oštetili branu kako bi izazvali 'ekocid' i preusmjerili ukrajinske vojne snage na evakuaciju 22.000 civila u južnoj regiji Herson koji su ugroženi vodenim valom za koji se procjenjuje da bi mogao dosegnuti kritičnu razinu u roku od pet sati.
Voda je već sada dosegla preko deset metara visine, a u opasnosti od poplave je oko 80 naselja. Provodi se ubrzana evakuacija stanovnika.
Ova strašna ekonomska i humanitarna katastrofa - ako se potvrdi da je odgovornosti Rusije - poteže pitanje ratnog zločina budući da su brane zaštićene ratnim zakonima i Ženevskom konvencijom te ne smiju biti predmet napada, čak ni ako su ti objekti vojni ciljevi, ako takav napad može uzrokovati oslobađanje opasnih sila i ozbiljne gubitke među civilnim stanovništvom.
"Rušenje te brane je vojno opravdano. Jedno je međunarodno pravo, a drugo je vojna logika, nažalost to je tako", kaže u razgovoru za Net.hr vojni analitičar Marinko Ogorec. "Vojna logika u ratnim opcijama je uvijek ta koja će nadvladati neke opcije koje su propisane međunarodnim pravom", dodaje.
Nuklearka Zaporižija sljedeća opasna točka
Analitičar smatra kako su za dizanje svih mostova preko Dnjepra i uništenje brane kod Hersona odgovorni Rusi.
"Njima je u interesu da poruše sve što bi Ukrajincima omogućilo da prijeđu preko Dnjepra koji je izuzetno snažna prirodna barijera. Forsiranje rijeke pod borbom je možda najteža operacija u ratu", kaže Ogorec te napominje kako rušenje brane bitno mijenja konfiguraciju Dnjepra, četvrte po veličini europske rijeke.
"Rijeka se proširuje, plavi veći prostor koji je u tom segmentu neprohodan za ukrajinske vojne potrebe. Vjerojatno je to zato i napravljeno", kaže analitičar.
Ogorec upozorava kako je druga vrlo opasna točka nuklearna elektrana Zaporižja, također pod ruskom okupacijom.
"Vrlo je opasna situacija oko nuklearke Zaporižja. Može li se ona iskoristi kao svojevrstan vojni objekt? To bi bila katastrofa europskih razmjera. Gdje bi došlo do kontaminacije? Koliki bi bio taj nuklearni oblak i gdje bi otišao? Ja se nadam da je ljudima ostalo još nešto razuma", kaže Ogorec.
'Rusi još nisu poraženi'
Na pitanje, je li ukrajinska protuofenziva započela, kaže kako će se to vidjeti tek kroz nekoliko dana.
"Očito su pojačana borbena djelovanja. Je li to taj početak, jesu li to one uvodne borbe da se ocijeni dubina protivnika i kako je raspoređen? To isto može biti demonstrativni napad da se vidi kako će protivnik reagirati", kaže Ogorec napominjući kako treba imati na umu da Rusi još nisu poraženi.
"Oni još uvijek imaju značajan potencijal i prema njima treba biti dosta oprezan. Ako je krenula protuofenziva, tek ćemo vidjeti kakvi će biti rezultati. To su vrlo delikatne stvari. Činjenica je da su Rusi dobro utvrdili svoju obranu, da su postavili čvrstu obranu, snažne potencijale na području koje su zauzeli. Ukrajinci to neće lako probiti kada krenu u ofenzivu", kaže Ogorec koji nije siguran da Ukrajinci s postojećim vojnim snagama mogu u cijelosti potisnuti Ruse s okupiranog teritorija.
Ponavljanje uspjeha kod Harkiva
"S ovim snagama koje imaju, nisam siguran da je to moguće. Nemaju dovoljno snage ni potencijala da bi tako nešto mogli napraviti. Maksimalno što se može postići je ono što se dogodilo kod Harkiva prije nekoliko mjeseci. Ponavljanje uspjeha kod Harkiva ili nešto slično tome", kaže Ogorec.
"Kada je došlo do te ofenzive, Rusi su bili iznenađeni, ali sada više nisu. Postavili su vrlo čvrstu obranu i neće lako odustati od toga. Razumljivo je da Ukrajinci žele da se vrati sav teritorij, ali kako će to ići to ćemo tek vidjeti", dodaje.
Napominje kako je moguće da će se rat 'vući još dosta dugo'. "Ako je ovo krenulo kao protuofenziva, ukrajinske snage bi se mogle dosta iscrpiti na svemu ovome. Vidjet ćemo što će biti i koji će biti rezultati. O tome će ovisiti i kada će se sjeti za pregovarački stol", zaključuje Ogorec.
