Ima i dobrih vijesti u hrvatskoj poljoprivredi. U Karlovačkoj županiji otvorena je novouređena farma junadi u koju stane 1500 grla. Ova investicija na farmi, vrijedna čak 18 milijuna kuna, trebala bi dati zamah stočarstvu ovoga kraja.
Uzgoj i tov junadi uzgajivačima se isplati jer u inozemstvu i dalje vlada velika potražnja za ovim mesom, a posljednjih nekoliko godina sve se više konzumira i u Hrvatskoj.
Farma junadi Šumbar u okolici Karlovca otvorena je u svom novom izdanju. Prve velike investicije nakon gotovo 40 godina postojanja, dokaz su da dolaze bolji dani za stočare i da se hrvatski uzgoj junadi vraća na veliku scenu.
Najavljuju samo rast
"Plan je nekakav kratkoročni u toku sljedeće godine podignuti još nekoliko štala i taj kapacitet povećati na 3000 komada", kazao je predsjednik Uprave Karlovačke mesne industrije, Igor Miljak.
Važnost projekta, kojim je na ovoj farmi od 1500 grla riješen ekološki problem zbrinjavanja stajskog gnojiva, uvidjeli su iz Ministarstva poljoprivrede. Uvjereni su da je ovo ulaganje jedno od prvih koje će pomoći lokalnim poljoprivrednicima.
"Znači ovakva investicija stvarno puno znači stočarstvu ovoj županiji. Naravno, ovakva investicija na sebe veže i druge segmente. Veže cijelo područje, zaposlenost i veže druge industrije. Stočarstvo u Karlovcu i Karlovačkoj županiji je, ne možemo reći najbolje, ali dobro, ima puno mjesta za poboljšanje", rekao je pomoćnik ministra poljoprivrede, Krešimir Ivančić.
Evo što kažu brojevi:
Junice i junci na farmi će se zadržati sve dok ne dosegnu težinu od nekih 500, 600 kilograma, a onda će najblaže rečeno završiti u prodaji, što na domaćem, što na inozemnom tržištu.
Na razini države u brojevima to izgleda ovako:
- Za hrvatsku potrošnju ide 50.000 tona, što je nešto više od 90.000 grla.
- Za inozemne potrošače ide 17.000 tona, tj. oko 30.000 grla.
Nema dovoljno mladih grla
Uz Baby Beef, tražena je i nešto starija junad, a najveći kupci su u Italiji i Arapskim zemljama. Jedini problem hrvatskog uzgoja je što nema dovoljno mladih grla, pa se uvoze iz Bugarske, Mađarske ili Rumunjske i tako postaju domaća.
"Dakle, mi koristimo hrvatsku hranu, s hrvatskih polja, gdje koristimo hrvatske resurse i onda je to meso ustvari hrvatsko", kazao je predstojnik Zavoda za specijalno stočarstvo Agronomskog fakulteta, Miljenko Konjačić.
No, svim proizvođačima, ali i ministarstvu, ipak je u cilju da što prije poveća taj repromaterijal, bez čije se dovoljne količine ne može kretati u ozbiljnu proizvodnju.
